USPOREDBA CIJENA U SLOVENIJI I HRVATSKOJ U Lidlu čak 48 od 51 artikala skuplji na domaćem tržištu
Prelazak na euro olakšao je usporedbu naših cijena u odnosu na susjedstvo. Prema izračunima koji su preplavili društvene mreže, uvijek nam draga za usporedbu Slovenija u trgovačkim lancima ima puno niže cijene nego što li su u domaćim lancima, uključujući i onima koji imaju istog vlasnika i uključujući one proizvode kojima je kod nas PDV upola manji.
Hrvatska na prerađene proizvode ima puno veći PDV
Zato je posebno zanimljiva usporedba izašla s cijenama u Lidlu, iz koje se vidi da su od čak 51 artikla samo tri jeftinija u Hrvatskoj. Oglasila se je ovih dana i Porezna uprava naglašavajući da je kod nas PDV na veći dio proizvoda 5 posto, a u Sloveniji 9,5 posto. Ipak, tome treba dodati da je za prerađene prehrambene proizvode kod nas stopa od 25 posta, a u Sloveniji je i ta 9,5 posto.
Porezna uprava je reagirala neki dan demantirajući tvrdnje o većem PDV-u u Hrvatskoj u odnosu na onaj u Sloveniji.
“U RH je PDV na veći dio proizvoda 5 posto, a u Sloveniji 9,5 posto”, priopćili su. No, kako objašnjava konzultantica Zvjezdana Blažić za niz drugih proizvoda kod nas je ostala stopa od 25 posto.
“Što se poreznog opterećenja tiče HR ima 5% stopu PDV-a na svježe povrće, voće, meso, mlijeko, jaja, kruh, ulje, šećer itd., ali je zadržana stopa PDV od 25 posto za gotovo sve prerađene prehrambene proizvode uključujući i mliječne proizvode, tjesteninu, rižu, bezalkoholna pića, sokove, kavu, začine koji su u Sloveniji oporezovani s 9,5 posto. Zato su u Sloveniji uglavnom niže cijene nekih prerađenih prehrambenih proizvoda dok su cijene primarnih prehrambenih proizvoda uglavnom slične, a cijene mesa, voće i povrća su često u Hrvatskoj i niže”, objašnjava Blažić.
Slovenija ima više diskontnih lanaca
Primjerice, kako pokazuju usporedne cijene u slovenskom i hrvatskom Lidlu, Minas mljevena kava skuplja je kod nas čak 2,30 eura, Bourbon vanilija sladoled, sir gouda i gotovi pommes frites za više od eura, a ostali do jedan euro.
Primjerice, niz slatkiša, tjestenina Barilla, jaja, čips, ali i proizvodi naše Podravke. Dakle bez obzira na upola niži PDV u Hrvatskoj, u Sloveniji su jaja za gotovo jedan euro jeftinija. Stave li se svi proizvodi u košaricu, u Sloveniji se može uštedjeti 20 eura. Zato i ne čudi što mnogi Hrvati koji žive blizu granice u kupovinu odlaze preko granice.
Veće su i razlike usporede li se cijene trgovačkog lanca Hofer s cijenama naših trgovina. Hofer nije prisutan u Hrvatskoj, a popularan je zbog nižih cijena. Usporede li se tamošnje cijene s onima u Konzumu, koje je donijela aplikacije Reddit, za oko 20 proizvoda može se uštedjeti nešto više od 10 eura u Sloveniji. Opet je zanimljivo da je u Sloveniji naša Cedevita jeftinija.
“U hrvatskim trgovačkim lancima već godinama je prisutna politika visokih trgovačkih marži koje su formirali vodeći trgovački lanci pa kada su se na tržištu pojavili strani trgovački lanci pa i diskonteri i oni su većinom preuzeli politiku visokih marži. Visoke marže su dijelom povezane i s dosta otežanim uvjetima poslovanja koje uvjetuju vrlo neujednačena sezonalnost i dinamika poslovanja, a Hrvatska je i logistički zahtjevno i skupo tržište”, tumači Blažić.
Mađarska imala rast cijena hrane od 49 posto
Promatra li se razdoblje od studenog 2022 u odnosu na studeni 2021 godine, rast cijena hrane u Hrvatskoj je bio 19,8 posto ( prosjek EU 18.3%), a nama susjedna Mađarska je imala najveći rast cijena hrane od svih EU zemalja, čak 49,2 posto. Također je visoki rast zabilježen u baltičkim zemljama, više od 30 posto. Cijeli niz EU zemalja ima veći rast cijena hrane nego je to u Hrvatskoj. I Slovenija bilježi rast po istoj stopi kao i u Hrvatskoj 19,8 posto.
No i bez obzira na to, kako podaci pokazuju, kod nas su proizvodi znatno skuplji, ali isto tako, kupovna moć, puno manja.
Rezultati državnih intervencija, zamrzavanja cijene i sl. su najviše korišteni u susjednoj Mađarskoj što je rezultiralo i najvećim rastom cijena u EU.
Najviše poskupjeli frizeri i pedikeri
Uvođenje eura donio je veći šok rasta cijena od očekivanja. S vanjskih tržišta taman su stigle vijesti o usporavanju inflacije, pa su i kod nas, već u studenome bila ista očekivanja. No za velik dio proizvoda tada je, izgleda, iskorištena prilika dizanja cijena, kako bi se pred uvođenje eura, mnogi trgovački lanci pohvalili zaokruživanjem cijena na niže.
Za neke proizvode je to i napravljeno, no uz daljnje najave rasta cijena, za što su si taman otvorili prostor od nekoliko centi kako bi došli do zaokruženog iznosa na famoznih 49 ili 99. Kakva god marketinška strategija bila, siječanj nas je opet iznenadio cijenama, iako prevelikog opravdanog razloga za to nije bilo.
Prema podacima Državnog inspektorata u trgovinama je utvrđeno da je rast cijena pojedinih proizvoda iznosio od 3 do 19 posto, u uslužnim djelatnostima poput frizerskih i pedikerskih usluga od 10 do 80 posto, a cijena u ugostiteljstvu od 1 do 10 posto.
