14 DANA DO EURA Nema kraja inflaciji, a sve brže rastu i kamate na kredite
Europska središnja banka četvrti puta zaredom povećala je kamatne stope, za o,5 postotnih bodova. Na sjednici u četvrtak najavila je daljnje povećanje kamata, s obzirom da su nove projekcije pada inflacije lošije od onih u rujnu. Prema posljednjim podacima Eurostata u studenom je inflacija iznosila 10, dok je kod nas, prema u petak objavljenim podacima DZS-a porasla na 13,5 posto na godišnjoj razini.
Kamate značajno rastu, početna razina bit će 3,5 posto
ECB je podigao glavnu kamatnu stopu za 0,5 postotnih bodova, na 2,5 posto, a onu na depozite banaka na dva posto. Prethodna dva puta povećanje je bilo 0,75 postotnih bodova. Očekuje se rast kamata na 3,5 posto iduće godine, što će značajno poskupjeti sve kredite i one građana i zaduživanje država i tvrtki. Ipak to je jedini način da se obuzda inflacija.
Još početkom godine kamata je bila nula, kao i dulje razdoblje prije toga, a s povećanjem koje je krenulo u srpnju nastupio je ubrzani ciklus rasta te je sada već na 2,5 posto. Brzi rast potrošačkih cijena, iznad 10 posto, utjecao je na promjenu politike središnje banke. U studenom je prema prvim procjenama Eurostata inflacija iznosila 10 posto, što je bio lagan pad u odnosu na listopadskih 10,6 posto.
Prema najnovijim projekcijama, ECB očekuje da će stopa inflacije ove godine biti viša nego što se očekivalo prije tri mjeseca te da će dosegnuti 8,4 posto. U prognozama od rujna, procjena stope inflacije bila je na 8,1 posto.
U 2023. očekuje se godišnja inflacija od 6,3 posto, što je također više od rujanske prognoze od 5,5 posto. Nakon toga očekuje se usporavanje na 3,4 posto u 2024. i 2,3 posto u 2025. godini. S obzirom na takve prognoze, ECB će nastaviti politiku povećanja kamatnih stopa, a u već puno puta rečenom cilju, vraćanja inflacije na 2 posto.
U Hrvatskoj inflacija 13,5 posto i raste
Hrana, energija, a sve više i usluge pokazuju i nadalje trend rasta.
Pokazuju i to u petak objavljeni podaci DZS-a za studeni. Na mjesečnoj razini najviše su kod nas rasle cijene prijevoza.
Cijene su u studenom na mjesečnoj razini bile veće za 0,9 posto, na godišnjoj razini u prosjeku za 13,5 posto, 0,3 postotna boda više nego mjesec prije, dok je godišnji prosjek veći od 10,1 posto. Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je zbog skuplje hrane i bezalkoholnih pića (+4,98 postotnih bodova), troškovi stanovanja – voda, električna energija, plin i ostala goriva (+2,78 postotnih bodova) te prijevoz (+1,96 postotnih bodova), koji je pak, kako smo spomenuli, predvodio po rastu cijena na mjesečnoj razini.
Rast cijena potaknut je u najvećoj mjeri rastom energenata.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije, u studenome 2022. u odnosu na listopad 2022. u prosjeku su bile više za 0,7%. U odnosu na studeni 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su bile više za 13,0 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 10,1 posto, objavio je DZS.
Kamate tvrtkama rasti će za 3,4 posto
Kamate u gospodarstvu će prema procjeni ECB-a porasti u ovoj godini za 3,4 posto. U 2023. bi trebale usporiti na 0,5 posto, nakon čega se opet očekuje rast od 1,9 posto u 2024. i 1,8 posto u 2025. godini. Odnosno, povećanje kamata središnje banke dovode do većih troškova za gospodarstvo, ali građana koji su kreditno zaduženi.
ECB je dodatno odlučio i smanjiti portfelj obveznica, vrijedan pet bilijuna eura, kupljenih dok je pokušavao potaknuti gospodarsku aktivnost, što će tvrtkama i vladama podići troškove zaduživanja.
“Rast inflacije u studenom je iznad očekivanja, ali i dalje u skladu s našim centralnim očekivanjima da će godišnja stopa inflacije kulminirati tijekom prvog kvartala 2023.godine. Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022. godini, u sljedećoj godini očekujemo pad godišnje stope inflacije na 7,5 posto. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje, također podiže rizik potresa te fragmentacije na europskim obvezničkim tržištima u situaciji kad se države članice euro područja spremaju značajno povećati svoje potrebe za financiranjem.
U spomenutom scenariju za očekivati je pritiske na rast kamatnih spreadova perifernih članica euro područje koji uključuju i Hrvatsku, što stvara dodatni pritisak na rast cijene financiranja države. Uvezeni kamatni šok kratkoročno bi mogao biti djelomično ublažen izuzetno snažnim rastom viška likvidnosti u domaćem bankarskom sustavu (oko 20 milijardi eura) pa će konačni uvjeti financiranja u privatnom sektoru u velikoj mjeri ovisiti o konkurenciji banaka te prilagodbi domaće potražnje u neizvjesnim makroekonomskim uvjetima”, komentar je glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvoja Stojića.
