MJESEC DANA S EUROM Evo s čime smo se suočili, što nas je šokiralo i što smo naučili
Mjesec dana euro je službena hrvatska valuta. Saželi smo sve s čime smo se u tih 31 dan suočili te na što i dalje moramo posebno paziti.
14 dana dvostrukog optjecaja
Prvih 14 dana siječnja 2023. u Hrvatskoj se moglo plaćati i kunama i eurima. Zbog toga su mnogi kafići, restorani i manje trgovine, odlučili staviti ključ u bravu i zaposlenike poslati na kolektivno godišnji odmor kako se ne bi morali mučiti primajući kune i vraćajući eure. Građani su račune plaćali u kovanicama, dolazili su u trgovine s velikim apoenima kuna očekujući povrat novca u eurima, mnogi su plaćali isključivo karticama i sve je prošlo bez veći problema.
Poskupljenja, od kozmetičkih do drastičnih
Cijene su u Hrvatskoj su podivljale. Nakon prosinačke inflacije od 13,1 posto i pada potrošnje u mjesecu blagdana i darivanja siječanj nam prema prvim procjenama Raiffeisen banke donosi ubrzanje inflacije na 13,5 posto. Državni inspektorat je izrekao 272 kazne vrijedne više od 457 tisuća eura. Kažnjavani su poduzetnici koji su cijene zaokružili na više bilo da su ih podigli za tri ili devet eurocenti, ili za 126 posto. Odvjetnici kažnjenih poduzetnika ulažu žalbe uz tvrdnje da ni jedan zakon ne propisuje kaznu za poskupljenja pa ih stoga smatraju nevažećima. Čeka se sudski epilog.
Velike novčanice nisu dobrodošle
Građanima je zasmetalo što ne primaju svi novčanice od 200 ili 500 eura. Ljutiti kupac u jednoj je trgovini Špara čak zvao policiju s namjerom da natjera blagajnicu da primi novčanicu od 200 eura kojom je htio platiti račun od 30 eura. Policajci su slegnuli ramenima i nisu mu mogli pomoći. Naime, u teoriji svi apoeni euro novčanica su službeno sredstvo plaćanja, ali ih uz prešutno odobrenje Europske centralne banke trgovci mogu odbiti primiti pravdajući se da ne raspolažu s dovoljno novca za povrat gotovine ako je račun manji od polovice vrijednosti novčanice.
Ukinuto je podizanje novca na bankomatima svih banaka bez naknade
Od polovice prosinca do polovice siječnja gotovina se mogla podizati na svim bankomatima bez naknade, no ta je povlastica ukinuta kada je na svim bankomatima postalo moguće podizati eure.
Značajno veći broj kovanica u novčanicima
Najmanji apoen papirnate novčanice eura je onaj od 5 eura što je 37, 67 kuna što znači da sve manje iznose od toga koje smo u kunama navikli imati u obliku novčanica od 10 ili 20 kuna sada imamo kao kovanice za koje su brojni građani pribavili posebne novčanike ili kutijice kako bi se lakše snašli plaćajući kovanim novcem.
Ne postoje hrvatski papirnati euri
Svi papirnati euri su europski euri, pa time i hrvatski. To znači da ne postoje nacionalni papirnati euri s nacionalnim obilježjima već svih 20 članica eurozone koristi istu valutu istog dizajna. Novčanice eura prikazuju arhitektonske stilove u Europi kroz povijest, na licu su im prozori i vrata, a na naličju mostovi.
Prve plaće i mirovine u eurima
Građani su u siječnju dobili prve isplate svojih primanja u eurima. Minimalac od 560 eura neto, medijan plaće od 870 eura i činjenica da ni u jednom sektoru prosječna plaća ne prelazi 2 tisuće eura ( najviša u rujnu 2022. je bila u sektoru zračnog prometa u iznosu od 1 669 eura) slika su stvarnosti hrvatskih primanja u eurima koja su sada lakše usporediva s onima u eurozoni i prema brojim provedenim usporedbama – najniža su u eurozoni.
Totemi benzinskih postaja, proizvodi na tržnicama i taksimetri samo u eurima
Dok nam u navikavanju na euro gotovo svugdje još uvijek pomažu cijene iskazane i u kunama, to nije slučaj na onim mjestima na kojima dvostruko iskazivanje cijena nije obvezno. Cijene goriva koje se mijenjaju svaka dva tjedna i kontrolira ih država zbog energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini na totemima benzinskih postaja možemo pratiti samo u eurima. Isključivo u eurima cijene su prikazane i na prodajnim automatima, zaslonima blagajni i na samoposlužnim uređajima za prodaju roba i usluga. U kunama ne mora biti iskazana niti cijena na aparatima za povrat ambalaže kao niti na kuponima za popuste ili u proizvodnim pogonima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Na darovnim karticama, taksimetrima i knjigama također mogu stajati samo cijene u eurima, dok su na knjigama otisnutim lani još uvijek – kune.
Građani još uvijek preračunavaju cijene
Brojni građani još uvijek preračunavaju cijene iz eura u kune kako bi imali pravi osjećaj za vrijednost. Nerijetko se ljudima omakne da u obliku napojnice ostavljaju i do 50 euro centi nesvjesni da je riječ i o 3,77 kuna. Psiholozi su objasnili kako nam nominalno manji broj ostavlja netočan dojam da je riječ manjoj vrijednosti pa nam se čini kako su cijene niže zbog čega lakše trošimo, ali samo dok ne obratimo pozornost na plaće koje su također iskazane u nominalno manjem broju. Od prekomjerne potrošnje prema savjetu psihologa građani se mogu spasiti tako da cijene u eurima pomnože s 10 kako bi dobili realan osjećaj za vrijednost.
Dužnici u eurima više ne preračunavaju mjesečne rate
Dužnici koji su imali kredite s valutnom klauzulom u euru dočekali su vrijeme u kojem više ne moraju preračunavati vrijednost svoje mjesečne rate iz eura u kune kako bi je platili jer ona ostaje u eurima i plaća se u eurima. Krediti dužnika s valutnom klauzulom tako su postali sigurniji, odnosno manje rizični jer više ne ovise o tečaju, međutim mjesečne rate poskupljuju jer Europska centralna banka podiže referentne kamatne stope s ciljem suzbijanja inflacije.
