![](https://euro.dnevno.hr/wp-content/uploads/sites/4/2022/12/woman-gff2fe7dcb_1920-1140x620.jpg)
17 DANA DO EURA: Europljani troše manje; pad maloprodaje u Hrvatskoj među najoštrijim u eurozoni
Maloprodaja je u eurozoni u listopadu doživjela oštar pad, kako u odnosu na rujan, tako i u odnosu na listopad lanjske 2021. godine, a Hrvatskoj pad značajno veći od prosjeka bilo eurozone bilo objedinjene EU.
Rasla je samo prodaja goriva
Prema podacima Eurostata pad u maloprodaji na mjesečnoj razini u listopadu je u odnosu na rujan u zemljama eurozone iznosio 1,8 posto, dok je godišnji pad u listopadu u odnosu na lanjski listopad 2,7 posto. Gleda li se cijela EU mjesečni pad maloprodaje je nešto blaži, mjesečni 1,7 posto, a godišnji 2,4 posto.
Unatoč inflaciji koja je u listopadu i dalje rasla dosegnuvši vrhunac od 10,7 posto pad prodaje zabilježen je u maloprodaji hrane i neprehrahrambene robe.
Rasla je samo prodaja goriva.
Na godišnjoj razini u listopadu 2022. u odnosu na listopad 2021. obujam trgovine na malo u sektoru hrane pića i duhana smanjen je za 3,9 posto, dok je u neprehrambenim proizvodima zabilježen pad od 2,6 posto. Obujam maloprodaje motornih goriva rastao je za 2,5 posto.
U listopadu se u Hrvatskoj potrošilo 4 posto manje nego u rujnu
Hrvatska u kojoj je maloprodaja u listopadu 2022. u odnosu na rujan iste godine pala za 4 posto nalazi se među tri države EU u kojima je mjesečni pad bio najveći.
U društvu je s Austrijom u kojoj je pad bio 4,6 posto i Belgijom koja bilježi pad maloprodaje od 3,3 posto.
Maloprodaja nije pala u svim europskim zemljama. Mjesečni rast maloprodaje održao se u Luxemburgu 2,6 posto te na Cipru, Malti i Portugalu od 0,5 posto i u Španjolskoj od 0,4 posto.
Pad hrvatske maloprodaje na godišnjoj razini u listopadu ove godine u odnosu na lanjski listopad iznosi prema podacima Eurostata 5,1 posto i po tom kriteriju skorašnja članica eurozone nije među zemljama s najvećim godišnjim padom.
Kriza u Skandinaviji? Danci i Šveđani troše i 10 posto manje nego lani
Na godišnjoj razini maloprodaja je najviše pala u dvije zemlje izvan eurozone, Danskoj, čak 9,5 posto i Švedskoj 6,4 posto te jednoj članici eurozone Belgiji 5,7 posto. Međutim ima članica u kojima je u listopadu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. zabilježen rast maloprodaje, a najveći je bio u Sloveniji 8,5 posto, na Malti 7,2 posto i u Latviji 5,7 posto.
Velike članice EU i eurozone Njemačka i Francuska također bilježe pad u maloprodaji, 2,8 i 2,7 posto na mjesečnoj razini te 4,9 posto na godišnjoj razini u Njemačkoj i 0,2 posto u Francuskoj.
Analitičari Nizozemske ING banke tumače da je do pada u maloprodaji došlo zbog usporavanja potražnje koje je povezano s velikim padom kupovne moći s kojim se susreću Europljani, ali i zbog promjene preferencija potrošača s robe na usluge otkako se gospodarstvo ponovno otvorilo nakon Covid karantena.
Želja za kupnjom neće se oporaviti brzo
U toj, jednoj od najvećih nizozemskih banaka ne očekuju da bi se maloprodaja mogla brzo oporaviti zato što su realne plaće i dalje u padu zbog inflacije.
Uz to, tijekom 2021. godine zalihe u maloprodaji su se iscrpile, zavladala je nestašica, a zbog velike potražnje trgovci su se morali boriti kako bi napunili police.
Situacija se, tumače iz ING-a preokreće, trgovci stvaraju zalihe kako problemi s opskrbom jenjavaju, ali potražnja im također opada. Skladišta su stoga popunjena, a istovremeno vlada neizvjesnost hoće li prodaja opravdati očekivanja u blagdanskom razdoblju.
U studenome se smanjio broj trgovaca koji očekuju povećanje cijena – zaključuju u ING-ju.