(NE)RAD U EUROZONI: U katoličkoj Irskoj nedjeljom radi 18 posto radnika, a u Hrvatskoj upola manje – svega 9 posto!
U posljednjih deset godina smanjio se udio građana eurozone koji uobičajeno rade nedjeljom u ukupnom stanovništvu 19 članica europske monetarne unije, no povećao se udio poslodavaca koji rade toga posljednjeg dana u tjednu, pokazuju podaci Eurostata posljednji put osvježeni krajem rujna 2022. godine na osnovu kojih je moguće usporediti podatke iz 2012. i 2021. godine.
Nedjeljom radi 24 posto poslodavaca
Dok je prije deset godina 14,6 posto zaposlenih građana današnjih 19 članica eurozone uobičajeno radilo nedjeljom, lani je udio nedjeljnih radnika bio 12,6 posto. Nedjeljom je lani radilo i manje samozaposlenih građana eurozone 20,9 posto dok ih je 2012. nedjeljom uobičajeno radilo 21,5 posto.
U istom se razdoblju povećao udio radnika koji nikada ne rade nedjeljom, među zaposlenicima sa 62,3 posto 2012. na 66,5 posto 2021. godine, a među samozaposlenima sa 75,2 posto 2012. na 78,6 posto.
Eurostat prati i kategoriju poslodavaca koja pak pokazuje obrnuti trend. Prije 10 godina nedjeljom je radilo 22,4 posto poslodavaca dok se lani taj udio popeo na 24,1 posto.
U deset godina prepolovio se broj obrtnika koji rade nedjeljom
Hrvatska postaje članicom eurozone za manje od 60 dana, a u javnoj je raspravi upravo i prijedlog izmjena zakona kojima bi rad nedjeljom ograničio većini trgovačkog sektora na 16 od 55 nedjelja u godini.
Prema podacima Eurostata lani je među zaposlenim hrvatskim građanima njih 8,2 uobičajeno radilo nedjeljom, dok je 2012. taj udio bio nešto veći, 9 posto.
Razlika je značajno veća među samozaposlenim građanima u Hrvatskoj, u što spadaju poduzetnici, obrtnici i slobodna zanimanja budući da je 2012. uobičajeno nedjeljom radilo njih čak 30, 2 posto, dok je lani taj udio prepolovljen i iznosio je tek 15,9 posto.
Hrvatska prati trend u eurozoni i kad je riječ o radnicima koji nikada ne rade nedjeljom, njihov udio u posljednjih deset godina raste, među zaposlenim građanima sa 64,4 posto u 2012. na 69,5 posto u 2021., a među samozaposlenima sa 43,3 posto koliko ih nije uopće radilo nedjeljom 2012. na 57,4 posto u 2021. godini.
U Portugalu nedjeljom ne radi gotovo nitko
I U Hrvatskoj je lani nedjeljom radilo više poslodavaca 13,6 posto nego prije deset godina kada ih je nedjeljom radilo 8,4 posto.
Iako je trend jasan nije jednako izražen u svim članicama eurozone, a u Italiji je obrnut jer je lani nedjeljom uobičajeno radilo 13,5 posto zaposlenih građana dok je u 2021. udio radnika nedjeljom veći i iznosi 14,3 posto kao i u Malti gdje lani nedjeljom uobičajeno radilo 17 posto zaposlenih građana, a deset godina ranije 16,2 posto.
Portugal ipak najviše odskače od trenda eurozone jer bilježi najveći rast udjela građana koji obično rade nedjeljom među zaposlenicima jer ih je lani 11,3 posto uobičajeno radilo nedjeljom dok je 2012. u nedjeljnom radu sudjelovalo svega 4,2 posto zaposlenih građana Portugala.
Treba li ukinuti rad nedjeljom?
Među članicama eurozone stabilan udio zaposlenih koji uobičajeno rade nedjeljom u razdoblju od deset godina održale su Belgija, oko 11 posto, Irska 18 posto, Grčka 15 posto, Francuska 14,7 posto, Cipar 11,6 posto, Luksemburg 7,5 posto.
Ukupnom padu udjela nedjeljnih radnika u deset godina ponajviše su doprinijele, Nizozemska s padom udjela između 2012. i 2021. sa 18,3 na 10 posto, Njemačka sa 14,2 na 9,1 posto, Estonija sa 14,9 na 10 posto, Latvija sa 13,5 na 8,7 posto i Slovenija sa 13,7 posto na 7,6 posto.
Građani eurozone gledamo li je objedinjeno sve manje rade nedjeljom, a ususret ulaska u eurozonu u Hrvatskoj bi rad nedjeljom mogao biti ograničen velikom dijelu trgovačkog sektora po uzoru na ponajviše Austriju.
Predloženo je da nedjeljom mogu raditi kiosci koji prodaju tiskane medije, pekare od 7 do 13 sati, ali i prodavaonice u sklopu prometnih cjelina poput kolodvora, zračnih i trajektnih luka te benzinskih postaja, bolnica i hotela, te turističkih marina, kampova i obiteljskih gospodarstava. Moći će raditi i tržnice, sajmovi i prodaja na daljinu.
