KOLIKO RADE EUROPLJANI: U novim članicama EU žene rade jednako ili više od muških kolega

Litva i Finska lani su imale najmanju razliku između zaposlenih žena i muškaraca, a kod baltičkih zemalja u pojedinim dobnim skupinama zaposlenost žena je čak i veća od zaposlenosti muškaraca. 

U Nizozemskoj i Irskoj je najveća razlika u radnom tjednu muškaraca i žena, a najmanje  razlike u tome koliko rade žene i muškarci su u bivšim socijalističkim zemljama. 

U prvom ovogodišnjem kvartalu u Slovačkoj je bila najveća razlika u izostanku s posla žena u odnosu na izostanke muškaraca, dok je jedino na Malti izostalo više muškaraca. Pokazuju to podaci Eurostata, a analizirao ih je i objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje.




U Rumunjskoj radi 20 posto više muškaraca no žena 

Najveća razlika u stopi zaposlenosti u 2021. godini između spolova zabilježena je u Rumunjskoj gdje je bilo 20,1 posto više zaposlenih muškaraca nego žena, Grčkoj  gdje je ta razlika nešto manja od 20 posto te u  Italiji  gdje je razlika u 19,2 postotna boda. 

U otočkim državama  Malti i Cipru razlika se broji u 17,2 posto odnosno 12,2 postotna boda. 

Najmanja je razlika između spolova zabilježena u Litvi gdje radi tek 1,4 postotna boda više muškaraca no žena te u Finskoj gdje je ta razlika niskih 2 postotna boda. Slijedi Estonija sa 3,7 postotnih bodova te Latvija sa 4,8 postotnih bodova.  Hrvatska se po visini razlike u stopi zaposlenosti između spolova s  10,5 postotnih bodova nalazila između Irske i Mađarske.




U Estoniji više zaposlenih žena starije dobi nego muškaraca

No, u svim zemljama razlika zaposlenosti po spolovima se mijenja ovisno o dobnoj skupini.

Pa tako primjerice u Estoniji koja je u skupini zemalja s najmanjom razlikom zaposlenih muškaraca i žena, najmanja je razlika kod mlađe populacije, da bi se u skupini zaposlenih između 30 i 34 godine povećala na 18,1 postotni bod, pa opet pala na svega 1,1 postotni bod. 

U starijoj  dobi zaposlenost žena u Estoniji bila je čak veća i od zaposlenih muškaraca.  I Litva, Finska i Latvija, odnosno baltičke zemlje,  u određenim dobnim skupinama zabilježile su veću zaposlenost žena od muškaraca.


U Grčkoj je u skupini srednje i starije dobi razlika veća od 20 postotnih bodova, što se tumači kao posljedica nedovoljne potražnje žena za radnim mjestom. Ista je razlika zabilježena i u Italiji  u skupinama srednje i starije dobi, te na Cipru i Malti. Čak i u Nizozemskoj i Austriji razlika prelazi 20 postotnih bodova u skupini zaposlenih iznad 60 godina. 

Muškarci u svim zemljama EU rade duže od žena 

U svim zemljama članicama EU-a stvarni radni tjedan muškaraca traje dulje od stvarnog radnog tjedna žena. Zanimljivo je da je ta razlika najmanja u bivšim socijalističkim zemljama, dok je najveća u Nizozemskoj i Irskoj.

Najmanja razlika od svega 0,4 sati u trajanju radnog tjedna muškaraca i žena bila je lani u Bugarskoj i Latviji. S razlikom od 0,6 sati, koliko dulje je trajao lani radni tjedan muškaraca u odnosu na radni tjedan žena,  slijede unutar EU Litva i Mađarska, Slovenija i Rumunjska s razlikom od 0,7 sati. 

U Estoniji i Malti radni tjedan muškaraca traje  0,8 sati dulje nego radni tjedan žena jednako kao i u  Hrvatskoj, dok je u Slovačkoj zabilježen jedan sat razlike. Najveća razlika u broju sati bila je u Nizozemskoj, pa su tako lani muškarci na tjedan radili 3,2 sata više nego žene, u Irskoj 2,8 sati više, Italiji 2,7 sati, Luksemburgu 2,1, Grčkoj 2 sata više…

Žene više izostaju s posla u cijeloj EU, osim u Malti

Najveća razlika u opsegu izostajanja s posla muškaraca i žena u prvom kvartalu ove godine zabilježena je u Slovačkoj i Češkoj, preko 10 postotnih bodova. 

Kako se pojašnjava, razlikama u opsegu izostajanja s posla vjerojatno pridonose razlike između zemalja u regulaciji bolovanja i roditeljskog dopusta radnika.

 Jedino je na Malti izostalo s posla više muškaraca nego žena. A najmanja razlika u izostancima bila je u Španjolskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Nizozemskoj…

Pročitajte još