KORUPCIJA U EURIMA: Evo koliko su u europskoj valuti teške hrvatske afere!

Svaki tjedan skandal jedan ili afera jedna svakog tjedna već je godinama svojevrsna hrvatska poštapalica koja vjerno opisuje našu stvarnost. Od 1. siječnja 2023. Hrvatska postaje članicom eurozone, euro postaje naša službena valuta. Manje od 70 dana dijeli nas od trenutka kada će i sve hrvatske afere, pronevjere i krađe biti i službeno izražavane samo u eurima pa će primjerice ‘afera teška gotovo milijardu kuna’ biti ‘afera teška gotovo 133 milijuna eura’.

Afere će se činiti manje

Moguće je da će nam se radi psihološkog učinka nominalno manjeg broja i domaći lopovluk preveden u eure kratkoročno činiti manjim, naravno dok se ne naviknemo.

Navikavanje počinjemo s najvećom i svježom financijskom aferom, onom koja se odigrala u Ini kada je otkriveno da je direktor u kompaniji Damir Škugor odobrio prodaju Ininog plina po iznimno niskoj cijeni tvrtki OMS – Ulaganje koja ju je potom prodavala po višestruko skupljoj cijeni, a tako ostvarenu dobit vlasnici OMS-Ulaganja dijelili su sa Škugorom.




Preračunamo li koristeći fiksni tečaj konverzije iznose do kojih je USKOK došao u svojoj istrazi iz kuna u eure na računu Dane Škugora, oca Damira Škugora pronađeno je 63,97 milijuna eura, što na prvi dojam djeluje manje nego ‘gotovo pola milijarde kuna’, budući da je na računu Dane Škugora pronađeno 482 milijuna kuna.

Goran Husić, suvlasnik OMS – Ulaganja zadržao je 12,21 milijun eura dok je drugi suvlasnik iste tvrtke Josip Šurjak koji je u tom trenutku bio i predsjednik Hrvatske odvjetničke komore zadržao 9,14 milijuna eura.

Afera Vjetroelektrane ‘samo’ 252,17 milijuna eura

Afera Ina je buknula taman pred početak obveze iskazivanja iznosa u kunama i eurima pa su iako to nije zakonska obveza neki mediji u izvještajima već preračunali iznose u eure. Međutim, o starim se aferama izvještavalo u kunama, a kao dio privikavanja na euro preračunali smo vrijednosti iz najzvučnijih svježih afera u skorašnju hrvatsku službenu valutu.




Vrlo kompleksan slučaj poznat kao afera Vjetroelektrane u kojoj su 2020. godine među ostalima uhićeni nekadašnja gradonačelnica Knina i kasnije državna tajnica Ministarstva uprave Josipa Rimac i predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić zbog pogodovanja energetskom biznisu poduzetnika Milenka Bašića u medijima je procijenjen na štetu od 1,9 milijardi kuna.

Preračunavanjem u euro milijarde nestaju, a nastupaju milijuni jer procjena vrijednosti afere u eurima je 252,17 milijuna eura.

Veliki Agrokor čak 2,36 milijardi eura

Afera Software u kojoj je zahvaljujući istrazi europskog OLAF-a tada već bivša ministrica zadužena za europske fondove Gabrijela Žalac završila u pritvoru pod sumnjom da je namještala i preplatila posao izrade softwarea u eurima djeluje sitno.


Istražitelji su posumnjali da je Žalac državnim novcem višestruko preplatila naručeni software plativši fa 13 milijuna kuna umjesto 2,9 milijuna kuna. Grijeh za koji je pod sumnjom u eurima iznosi 1,72 milijuna eura plaćenih za software umjesto 384,8 tisuća eura.

Afera nazvana Mjenice iz slučaja propasti Agrokora koja iako stara pet godina nikako ne uspijeva stići do potvrde optužnice na sudu prema najnovijem optužnom prijedlogu tužiteljstva teška je 17,8 milijardi kuna.

U ovom slučaju poznatom i kao ‘veliki Agrokor’ milijarde ostaju i u eurima jer tužiteljstvo nastoji optužiti bivšeg vlasnika Agrokora Ivicu Todorića i još 22 ljudi za prikriveno financiranje koncerna unovčavanjem protuzakonito izdanih mjenica koje su planirano izveli zato što prezaduženi koncern nije mogao više posuđivati novac od banaka i tako počinili štetu tešku 2,36 milijardi eura.

 

Pročitajte još