IFO INSTITUT PRIZNAO: Njemačka više ne može izbjeći recesiju
“Recesija kuca na vrata. To se više ne može isključiti”, rekao je Klaus Wohlrabe, direktor istraživanja u njemačkom krovnom institutu IFO-a i tako najavio očekivanje da će Njemačka u idućoj godini biti u recesiji.
Pao standard njemačkih građana
Njemačko gospodarstvo smanjit će se u 2023. godini za 0,3 posto i to zbog dramatičnog rasta energetskih troškova, izračunao je IFO, kao i da će ove godine Njemačka imati rast skromnih 1,6 posto BDP-a. Inflacija bi ove godine u Njemačkoj trebala iznositi 8,1 posto i biti viša za 1,3 postotna boda no što su prognozirali u lipnju. Očekuju da će inflacija divljati u prva tri mjeseca iduće godine te da će zbog visokih troškova nabave energenata skočiti na 11 posto.
Inflacija jede kupovnu moć kućanstava, upozorava IFO, dodavši da će vladin paket ublažiti udarac, ali ga neće posve amortizirati. Podsjetimo da je Njemačka odobrila paket pomoći vrijedan čak 65 milijardi eura, a koji uključuje i jeftine karte za javni prijevoz te direktne potpore poput pomoći od 300 eura mjesečno za studente i umirovljenike.
Ipak, IFO očekuje da bi inflacija trebala oslabiti iduće godine, ako tijekom zime bude dovoljno plina, te da bi cijene energenata trebale početi padati najkasnije u proljeće 2023. godine. Njemačka bi se, po njihovom izračunu, trebala vratiti u rast već 2024. godine.
Lovrinčević: Njemačka je postala dio problema, a ne rješenja u EU
Prije nekoliko dana, a uoči donošenja odluke o podizanju kamatnih stopa, naš ugledni makroekonomist Željko Lovrinčević istaknuo je da Europa klizi u recesiju te da podizanje kamata neće zaustaviti inflaciju.
„Središnje banke dobile su sav alat i neovisnost da spriječe spiralno kretanje inflacije, ali propustile su priliku, pustile su da inflacija radi što hoće, da se sama pokuša ispuhati, a to se kroz povijest pokazalo lošim. To je loše jer se inflacija sama ne ispuhuje. Nitko ne želi preuzeti odgovornost za to da dovede ekonomiju do faze recesije, gdje treba započeti. No nema druge, bit će sve gore. Čeka nas hrpa izmišljenih intervencija, programa, potpora… Uništava se temeljna funkcija novca kao mjerila vrijednosti i štednje“, upozorio je Lovrinčević.
Lovrinčević također smatra da središnje banke imaju takav pristup zbog država poput Italije, Španjolske i Portugala. Naime, ako se kamatne stope značajno podignu, te bi države mogle bankrotirati, kaže Lovrinčević, a ovako ih se umjetno održava na životu.
„Zbog toga cijeli euroblok ima pogrešnu monetarnu politiku. Njemačka je prije bila važan faktor, no sada je zbog plinske krize i ovisnosti o ruskim energentima postala dio europskog problema, a ne rješenja. Doduše, nitko nije dio rješenja – mediteranske zemlje su neproduktivne i u kaosu, nordijske zemlje se odvajaju. Njemačka je u posljednje tri, četiri godine među najgorim ekonomijama prema performansama. To utječe i na euro. Istovremeno, dok investitori u svijetu napuštaju oslabljeni euro i okreću se drugim valutama, Hrvatska ide u suprotnom smjeru, prema euru. Je li u pravu više od sedam milijardi ljudi ili nas četiri milijuna, tek treba vidjeti, a jesen će biti izazovna“, zaključuje Lovrinčević.
