DVA DANA DO EURA Iduću godinu u eurozoni obilježit će blaga recesija i dugotrajna inflacija, oporavak već u 2024. godini
Prema posljednjem izvješću Europske središnje banke, gospodarski izgledi za europodručje lošiji su od projekcija u rujnu.
Potrošači nisu optimistični
Odnosno, predviđa se slabiji gospodarski rast i dugotrajnija inflacija uz ulazak u blagu recesiju.
Hrvatska udruga banaka objavila je pak anketu provedenu među glavnim ekonomistima domaćih banaka, koji su podigli prognoze rasta u ovoj godini, ali smanjili je za sljedeću godinu, jednako kao što se predviđa i za cijelo područje europodručja u koje za par dana ulazimo.
Tijekom ljeta gospodarski rast je imao zamah, zbog jačanja uslužnih aktivnosti, no energetska kriza, visoka inflacija, povećana neizvjesnost, globalno usporavanje i stroži uvjeti financiranja usporili su gospodarski rast u trećem tromjesečju u europodručju. Zato se i najavljuje blaga recesija.
Povjerenje potrošača i poduzeća je slabo, stvarni raspoloživi prihodi padaju, a sve veći pritisci na troškove ograničavaju proizvodnju, posebno u energetski intenzivnim industrijama.
Brzi oporavak u 2024. godini
Očekuje se da će negativne gospodarske posljedice biti djelomično ublažene mjerama fiskalne politike. U srednjoročnom razdoblju, kako se energetsko tržište ponovno uspostavlja, očekuje se da će se nesigurnost smanjiti, a realni prihodi poboljšati.
Kao rezultat toga, očekuje se oporavak gospodarskog rasta, također podržan jačanjem inozemne potražnje i rješavanjem preostalih uskih grla u opskrbi, unatoč nepovoljnijim uvjetima financiranja.
Očekuje se da će se prosječni godišnji rast realnog BDP-a znatno usporiti, s 3,4% u 2022. na 0,5% u 2023., a zatim se vratiti na 1,9% u 2024. i 1,8% u 2025. U usporedbi s projekcijama iz rujna 2022., izgledi za rast BDP-a revidirani su prema gore za 0,3 postotna boda za 2022., zbog pozitivnih iznenađenja tijekom ljeta, ali prema dolje za 0,4 postotna boda za 2023., dok su za 2024. nepromijenjeni.
Inflacija je i dalje velika i proširila se je na komponente HIPC-a, unatoč oštrom padu veleprodajnih cijena plina i električne energije, slabljenju potražnje, ublažavanju uskih grla u opskrbi i vladinim mjerama za obuzdavanje inflacije energije. Sada se očekuje da će ukupna inflacija prema HIPC-u ostati iznimno visoka u kratkom roku jer se pritisci na cijene vezani uz prošla povećanja cijena robe, prošlu deprecijaciju eura, manjak ponude i skučena tržišta rada.
Inflacija će biti sporija, ali rast cijena ipak osjetan
Unatoč tome, očekuje se pad inflacije s prosječnih 8,4% u 2022. na 6,3% u 2023., s padom inflacije s 10% u zadnjem kvartalu 2022. na 3,6% u zadnjem kvartalu 2023. Očekuje se da će inflacija tada pasti na prosječno 3,4 % u 2024. i 2,3 % u 2025.
Ukupna inflacija će pasti na 2 posto, koliki je srednjoročni cilj ECB-a, u drugoj polovici 2025., dok će HICP inflacija, isključujući energiju i hranu ostati iznad 2% tijekom čitavog razdoblja. U usporedbi s projekcijama iz rujna 2022., ukupna inflacija znatno je povećana za 2022. (za 0,3 postotna boda), 2023. (za 0,8 postotnih bodova) i 2024. (za 1,1 postotni bod).
A kako će u europodručju stajati Hrvatska kao nova članica. Hrvatska udruga banaka objavila je novo izdanje publikacije HUB Izgledi u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose mišljenja o najvažnijim gospodarskim kretanjima.
Hrvatska neće upasti u krizu, uvjereni ekonomisti
U lipnju su glavni ekonomisti očekivali rast realnog BDP-a po stopi od 3,7% u ovoj godini i blago usporavanje rasta u 2023.-oj godini. U međuvremenu gospodarski rast 2022. premašio je očekivanja.
Ekonomisti su sada čvrsto centrirali očekivanu stopu rasta za 2022. na 5,9%, ali u 2023. od svega 1,3%, pri čemu je raspon očekivanja četvoro glavnih ekonomista od 1,0% do 1,8%. Očekuju da ulasci u europodručje i Schengen te značajnije korištenje EU sredstava mogu ublažiti recesijske pritiske u idućoj godini u Hrvatskoj.
Investicije bi u tome trebale imati najvažniju ulogu s realnom stopom rasta od 6 posto. Osobna potrošnja bi pak mogla padati, nakon 5,8% (realnoga) rasta u ovoj godini, srednje očekivanje za iduću godinu iznosi svega 1%, i to uz pretpostavku smirivanja inflacije.
Urednost javnih financija i pristupanje europodručju i Schengenu, uz zadržavanje stope rasta u pozitivnoj zoni unatoč recesijskim pritiscima, u očima glavnih ekonomista osigurat će stabilnost kamatnih stopa.
Hoće li rast kamatnih stopa uistinu stati u prvoj polovici 2023., zavisit će prije svega o kretanju inflacije. Za sada postoje solidni izgledi da će snažno usporavanje europskog i svjetskog gospodarstva ohladiti inflacijske pritiske, smatraju domaći ekonomisti banaka.
