EUROPA ZAOSTAJE I ZA AMERIKOM: Europska unija u deset godina ulaganja u istraživanje i razvoj povećala 35 posto, a Hrvatska samo 24 posto
Tijekom prošle godine sve članice Europske Unije u istraživanje i razvoj iz državnih proračuna uložili su 109,3 milijarde eura, dok je istovremeno SAD u razvoj novih tehnologija i istraživanje plasirao gotovo 140 milijardi eura. Europa tako opet zaostaje za Amerikom.
Hrvatska u razvoj i istraživanje plasirala 415 milijuna eura
Zemlje eurozone uložile su većinu, čak 96,6 milijardi eura, a Hrvatska koja će od iduće godine biti dio statistike neće puno pridonijeti poboljšanju brojki. Tako je Hrvatska u 2021. godini u istraživanje i razvoj uložila 415,60 milijuna eura, 24 posto više nego 2011. kada je visina ulaganja iznosila 334,1 milijun eura. No, udio uloženog u BDP-u 2011. godine je bio 0,74 posto, a lani 0,73 posto. Visina ulaganja po stanovniku je pak rasla za 28 posto sa 77,9 eura u 2011. na 100,3 eura u 2021. godini.
Na razini EU lani su u odnosu na 2020. godinu ulaganja u istraživanje i razvoj rasla 6 posto, a u odnosu na 2011. godinu ostvaren je rast od 35 posto. Ulaganja su dosegla 0,8 posto BDP-a Unije.
Istraživanje i razvoj središnji su interes brojnim europskim zemljama kojima je cilj povećati konkurentnost svojih ekonomija i blagostanje građana te su jedna od najvažnijih tema aktualnog mandata europskog vodstva na čijem je čelu Ursula von der Leyen.
Po stanovniku se u prosjeku ulaže 244 eura, najviše pak u Luksemburgu
Prikažu li se ulaganja po glavi stanovnika na razini cijele EU riječ je o 244 eura po stanovniku, 33 posto više nego 2011. godine pri čemu najviše ulažu Luksemburg 689 eura po stanovniku, Danska, 530 eura po stanovniku, i Njemačka 471 euro po stanovniku.
Na dnu su oni koji ulažu najmanje, Latvija 45 eura po stanovniku, Grčka 152 eura po stanovniku te Mađarska 60 eura po stanovniku, no te zemlje ipak imaju rast dok Španjolska bilježi pad ulaganja u istraživanje i razvoj lani na 152 eura po stanovniku u odnosu 155 eura iz 2011. godine.
Neke članice Unije i eurozone su u desetljeću (2011.- 2021.) napravile značajne napore u povećanju ulaganja u istraživanje i razvoj pa su ta ulaganja u Latviji utrostručena, sa 29,6 milijuna eura na 84,3 milijuna, više nego udvostručio u Grčkoj, sa 648, 5 milijuna eura na 1,6 milijardi eura, potom u Malti sa 14,4 milijuna eura na 35,3 milijuna i u Luksemburgu sa 208,8 milijuna eura na 437,4 milijuna eura.
U 14 zemalja zabilježen pad udjela ulaganja u BDP-u
Kao postotak BDP –a pojedine zemlje ulaganja u istraživanje i razvoj značajnije su rasla u Grčkoj za 5,7 posto, Njemačkoj za 2,2 posto i Luksemburgu za 1,3 posto, no nažalost pad je zabilježen u čak 14 zemalja članica pri čemu su Irska, Finska, Rumunjska imale pad 2,3 posto.
U kontekstu ulaska Hrvatske u eurozonu zanimljivo je prikazati koliki udio ulaganja u istraživanje i razvoj imaju u ukupnim troškovima iz nacionalnog proračuna. Prema tom kriteriju Hrvatska smještena točno između prosjeka članica EU i eurozone. Naime, udio ulaganja u istraživanje i razvoj u ukupnim troškovima države u Hrvatskoj je 1,48 posto prosjek eurozone je 1,5 posto, a Europske unije 1,46 posto.
