HNB ANALIZA: Zbog skupoće energije i hrane država mora pomoći građanima i tvrtkama direktnim potporama
Promjena smjera monetarnih politika, odnosno napuštanje politike jeftinog novca dovodi do oštrijih globalnih uvjeta financiranja. O visini inflacije ovisit će i cijena financiranja u srednjem roku. Naime, novac postaje skuplji i rastu kamate na zaduživanje država pa posljedično i tvrtki i građana. Prinosi na državne obveznice najveći su u području izvan eurozone. Uvođenje eura za nas dijelom smanjuje pritisak rasta cijene duga i države i građana. Kod postojećih kredita vezanih uz EURIBOR već su vidljivi učinci pooštravanja uvjeta financiranja. Velik rizik je i nastavak rata i rast cijena energenata i sirovina koje otežavaju poslovanje tvrtkama, ali i u cijelosti usporavaju gospodarsku aktivnost. Ovi nalazi dio su analize koju donosi nova Makroprodunecijalna dijagnostika HNB-a.
Dolar se posljednjih mjesec dana izjednačio s eurom
U dijelu identifikacije sistemskih rizika, navodi se da zbog ranijega i bržeg rasta kamatnih stopa u SAD-u u odnosu na ostale visokorazvijene zemlje, ali i percepcije američkog dolara kao valute “sigurnog utočišta”, dolar jača u odnosu na euro i ostale valute.
Uz SAD, sa stezanjem monetarne politike već su ranije započele pojedine središnje banke u Europi, dok je ESB to učinio ovaj mjesec. Promjena smjera monetarne politike središnjih banaka najvećih gospodarskih područja na početku 2022. godine potaknula je pooštravanje globalnih uvjeta financiranja, koji su zasad najvidljiviji u porastu troškova zaduživanja države, i za Hrvatsku i za većinu razvijenih zemalja.
Najveći rast prinosa na državne obveznice zabilježen je za zemlje izvan europodručja koje su snažno podizale ključne kamatne stope. Relativno dugo prosječno dospijeće javnog duga i još uvijek razmjerno visoki troškovi financiranja za dio postojećih obveza ublažavaju učinak rasta prinosa na prosječan trošak financiranja za Hrvatsku. Nadalje, napredak u procesu uvođenja eura kao službene valute u RH već je djelomično apsorbiran u trošku zaduživanja, a nakon okončanja procesa mogu se očekivati dodatni povoljni učinci koji će ublažavati eventualne dodatne pritiske na porast prinosa u uvjetima pooštravanja monetarne politike.
Vrijednost kriptoimovine pala 65 posto
Kako se navodi, pooštravanje monetarne politike središnjih banaka mogao bi jačati pritiske na dodatno smanjenje cijena financijske imovine na svjetskim tržištima kapitala, a izražena neizvjesnost u smislu gospodarskih izgleda i inflacije dodatno pothranjivati kolebljivost.
Nakon preokreta uzlaznih trendova na tržištima kapitala početkom godine, u drugom tromjesečju 2022. nastavljen je postupni pad vrijednosti glavnih svjetskih dioničkih indeksa uz rast kolebljivosti, koja je i nadalje manje izražena nego na početku pandemije COVID-a. U istom se razdoblju nastavio i snažan pad na tržištu kriptoimovine, čija se vrijednost u odnosu na vrhunac dosegnut potkraj protekle godine smanjila za više od 65%.
Kamatne stope na kredite kućanstvima i nadalje padaju, iako slabijim intenzitetom nego prethodnih godina, a pad se zaustavio i u segmentu gotovinskih kredita. No, kod postojećih kredita vezanih uz EURIBOR već su vidljivi učinci pooštravanja uvjeta financiranja, što bi se postupno i s vremenskim odmakom moglo odraziti i na ostale kredite uz promjenjivu kamatnu stopu.
Kao potencijalni okidači za materijalizaciju rizika, upozorava se kako bi zadržavanje inflacije na povišenoj razini moglo potaknuti središnje banke na brže i snažnije pooštravanje monetarne politike, što bi i globalne uvjete financiranja učinilo strožima a što bi ograničilo pristup kreditima za gospodarstvo, s nepovoljnim učincima na sposobnost otplata duga.
Rizici su rat u Ukrajini i pandemija u Kini
Nadalje, produljivanje rata u Ukrajini zajedno sa sankcijama koje pogađaju trgovinske tokove ključnih energenata kao i pandemijskim zatvaranjem u Kini moglo bi pogoršati poremećaje u lancima opskrbe sirovinama, poluproizvodima i gotovim proizvodima, što dodatno može opteretiti gospodarstvo. Eventualno zadržavanje inflacije na povišenoj razini moglo bi stvoriti dodatni pritisak prilagodbe izdataka kućanstava kao i investicija kod poduzeća.
Rast troškova energenata i sirovina u takvom nepovoljnom scenariju mogao bi dijelu poduzeća otežati poslovanje.
Inflacija nepovoljno utječe na raspoloživi dohodak i potrošnju, što bi uz slabiju inozemnu potražnju moglo zamjetno usporiti domaću gospodarsku aktivnost. S druge strane, jačanje inflacije i rast cijena energenata u kratkom roku automatski povećavaju prihode države od poreza i trošarina. Isto tako, snažniji nominalni rast BDP-a smanjuje omjer javnog duga i BDP-a.
No, porast razine cijena stvara pritiske i na rashodnu stranu proračuna. Tako, poskupljuju roba i usluge koje država nabavlja, a jačaju pritisci i na povećanje plaća u javnom sektoru. Također, s obzirom na strukturu poskupljenja, koja su najveća u segmentu prehrane i energenata, stvara se potreba za usmjeravanjem fiskalnih potpora prema najugroženijim kućanstvima i poduzećima. Trošak zaduživanja države raste, pri čemu bi kretanje troška zaduživanja za zemlje s visokom razinom javnog duga poput Hrvatske moglo biti osobito osjetljivo, zaključuju u HNB-u.
