PREDSJEDAJU EUROPSKOM UNIJOM: Češka ne da svoju krunu, ali češki izvoznici međusobno trguju u euru
Konačnu potvrdu ulaska u eurozonu Hrvatska je dobila u šestomjesečnom mandatu predsjedanja Češke, koja će na čelu Europske Unije biti do kraja godine. Zanimljivo je da je to i jedna d članica koja izbjegava uvođenje eura iako se na to obvezala postajući članicom Unije. Česi se drže svoje krune, baš kao i Šveđani koji se drže svoje krune, a baš oni nakon Čeha preuzimaju predsjedanje Unijom koje traje do kraja lipnja 2023. godine pa tako Hrvatska prelazi na euro pod simboličnim patronatom dviju država koje ga za sada ne žele.
Češka ne želi euro, a ni ne zadovoljava uvjete za uvođenje
Češka ga, izvjesno je, neće usvojiti niti u aktualnom mandatu premijera Petra Fiala, lidera blago euroskeptičnog desnog centra koji je upravljanje Češkom preuzeo u studenom 2021. godine. Formalno, Češka ne udovoljava konvergencijskim kriterijima i prema podacima koje je objavio Reuters proračunski manjak iznosi im 7,7 posto u prošloj godini, no zapravo je riječ o političkom odbijanju zajedničke europske valute budući da Česi svoju krunu smatraju važnim pokazateljem vlastite suverenosti.
Češke kompanije i ekonomski analitičari sudeći prema analizama objavljenim u češkim medijima kad je valuta u pitanju žive svojevrsni paralelni život. Prema pisanju češkog portala Kafkadesk, češko je gospodarstvo duboko integrirano u eurozonu.
Studija Češke gospodarske komore izrađena 2018. godine otkrila je da češke tvrtke sve više koriste euro za međusobnu trgovinu. Više od petine svih plaćanja domaćim dobavljačima češki su izvoznici provodili u euru kako bi se zaštitili od valutnog rizika, što se opisuje kao bizarna situacija. Sukladno tome, kompanije zazivaju uvođenje eura, a zajedničkoj se valuti opiru političari. Eurozona naime čini više od polovice češke vanjske trgovine, a trećina ukupne trgovine obavlja se s Njemačkom. Manje od petine češke trgovine obavlja se izvan eurozone.
Europa dvije brzine plaši zagovornike eura u Češkoj
Zagovornici ulaska u eurozonu u Češkoj zabrinuti su da bi ostanak Češke izvan kluba koji će s Hrvatskom brojati 20 od 27 članica EU mogao dovesti do marginalizacije i izolacije Češke. Naime, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo (Velika Britanija i Sjeverna Irska) bilo dijelom EU Česi su se mogli svrstati uz moćnu članicu Unije koja zagovarala svoj monetarni suverenitet, ali nakon Brexita sve više postavljaju pitanje kamo sada pripadaju. Među bojaznima im je eventualna mogućnost podjele Europe na dvije brzine, pa se pitaju kakav bi u tom kontekstu mogao biti njihov utjecaj bez mjesta za stolom za kojim sjede članice europodručja.
Upravljanje vlastitom valutom povezuje se s mogućnošću upravljanja ekonomijom u krizama kroz devalvaciju, no povijest upotrebe tog alata s češkom krunom ne govori u prilog osobitoj koristi za gospodarstvo i građane.
Portal Kafkadesk podsjetio je kako je u financijskoj krizi 2008. godine češka, mađarska i poljska valuta deprecirala je u usporedbi sa slovačkom koja je usvojila euro 1. siječnja 2009. godine, ali ta ekonomska operacija nije donijela očekivane rezultate. Slovačka je uspješnije prebrodila krizu od Češke i Mađarske, no ne i od Poljske koja nije uvela euro, a nije niti zapala u recesiju u vrijeme globalnog financijskog kolapsa. Ukratko, politički razlozi drže Češku u stanju neispunjavanja konvergencijskih kriterija za pristupanje eurozoni. Ulazak u eurozonu podržava prema Eurostatu 33 posto Čeha.
Česi su bogatiji od Hrvata
Posljednji put Češka je predsjedala Europskom unijom u prvoj polovici 2009. godine dok se kontinent još uvijek borio s financijskim recesijom, a aktualno predsjedanje nazvali su ratnim u nadi da će biti i poslijeratno. Do potonjeg opredijelili su se podršku slanja što veće količine oružja u Ukrajinu, no morat će se baviti i unutareuropskim mirenjem različitih stavova članica vezanih energetsku krizu postizanje neovisnosti i ruskim energentima.
Tijekom svojeg predsjedanja Česi žele unaprijediti razgovore o obnovi Ukrajine nakon rata, a tu je riječ o tome koliko bi zemlje EU trebale pridonijeti i kako će se novac trošiti što će, očekivano dovesti do nesuglasica onih članica sklonijih štednji i onih sklonijih potrošnji. Pitanje fiksnog tečaja konverzije hrvatske kune u euro u Pragu će ovog srpnja biti sporedna tema.
Hrvatski Državni zavod za statistiku u povodu češkog predsjedanja Europskom unijom objavio je statističku usporedbu Hrvatske i Češke. Za Hrvatsku je u toj usporedbi porazan podatak da u dobnoj skupini između 20 i 64 godine stopa zaposlenosti u Češkoj iznosi 80 posto, a u Hrvatskoj 68,2 posto za 2021. godinu.
Česi su i bogatiji od Hrvata. BDP po stanovniku u Češkoj iznosi 17 920 eura i za 4.460 eura veći nego u Hrvatskoj u kojoj iznosi 13 460 eura. Hrvatska se ne može ponositi niti vanjskotrgovinskom bilancom jer je u Češku 2021. godine izvezla 288 milijuna eura vrijednosti ponajviše u medicinskim i farmaceutskim proizvodima, dok je uvezla 646 milijuna eura ponajviše u cestovnim vozilima. Lani su Česi u Hrvatskoj ostvarili 4,8 milijuna noćenja, a prosječan je češki turist u Hrvatskoj boravio 6,6 noći.
