10 NAJVAŽNIJIH STVARI O UVOĐENJU EURA: Prosječna plaća će biti oko 1009 eura, mirovina manja od 400 eura, a cijene će rasti kao i svima kad su ulazili u eurozonu!
Svi preduvjeti za zamjenu kune eurom su ispunjeni, ostaje samo tehnička provedba zamjene valuta kako bi Hrvatska i u praksi 1. siječnja postala 20. članica euro područja. U nastavku ukratko donosimo što sve mali poduzetnici i građani trebaju znati o konverziji kune u euro te ulasku Hrvatske u eurozonu.
Cijene se moraju zaokruživati na treću decimalu – naniže
1.Pravilno preračunavanje i zaokruživanje u eure
Kuna se preračunava u euro dijeljenjem iznosa u kunama s fiksnim tečajem konverzije koji je potvrdilo Vijeće Europske unije i prema kojem jedan euro vrijedi 7,53450 kuna. U preračunavanju je potrebno koristiti tečaj sa svih pet decimala, a dobiveni iznos u euru zaokružuje se primjenom matematičkog pravila zaokruživanja na dvije decimale.
Primjerice, aktualna cijena litre Zvijezdina ulja u online prodaji Konzuma trenutačno iznosi 19,99 kuna. Dijeljenjem tog iznosa s fiksnim tečajem konverzije dobije se cijena u eurima s puno decimala 2, 6531289… Pri zaokruživanju važna je treća decimala. Ako je ona manja od 5 kao u ovom primjeru cijena litre ulja zaokružuje se na 2,65 eura. Ako treća decimala iznosi pet ili više tada se druga decimala povećava za jedan. Cijena litre ulja ne smije se zaokružiti na 2,69 eura, a žele li trgovci zadržati psihološki efekt privlačne cijene preporučuje se zaokruživanje na niže, primjerice na 2,59 eura, budući da potrošač ne smije biti u nepovoljnijem položaju nego da euro nije uveden.
Zahvaljujući inflatornim pritiscima bit će vrlo teško razlučiti u kojim slučajevima cijene rastu zbog uvođenja eura, a u kojima zbog globalne situacije. Tek naknadno moći će se analizirati je li rast cijena u Hrvatskoj koji je trenutačno iznad prosjeka eurozone potaknut uvođenjem eura ili strukturnim manjkavostima hrvatskog gospodarstva.
2. Pravilan prikaz cijena i akcijskih cijena
Prikazivanje cijena u kunama i eurima izazovan je zadatak kako za trgovce tako i za potrošače. Trgovci su obvezni jasno i vidljivo istaknuti fiksni tečaj konverzije koji moraju jasno komunicirati i putem telefonske prodaje. U Smjernicama za prilagodbu gospodarstva na novu valutu predlaže se prikazivanje cijene u euru kao primarne cijene na lijevoj strani etikete ili iznad, a cijenu u kuni kao sekundarnu cijenu na desnoj strani ili ispod.
Cijena u euru i kuni mora biti prikazana i za jedinicu mjere, primjerice ako je riječ o pakiranju od 300 grama sira, potrebno je dvostruko iskazati i cijenu za kilogram sira.
Prilikom sezonskih sniženja ili rasprodaja dvostruko se mora iskazati i akcijska cijena, a uz nju i cijena koja se primjenjivala u posljednjih 30 dana od početka akcije, što propisuje Zakon o zaštiti potrošača.
Brojne trgovine mješovite robe u međunarodnim prodajnim lancima standardno imaju etike s cijenama u više valuta jer robu prodaju na više tržišta, međutim ni jedna cijena s tih etiketa osim one u kunama nije relevantna za hrvatske potrošače. Ususret konačnoj konverziji kune u euro važno je da na takvoj etiketi bude jasno prikazana cijena u kuni, fiksni tečaj konverzije i prema njemu izračunata cijena u euru koja će od 1. siječnja biti jedina važeća cijena u euru.
3. Dvostruke cijene na Internetu
U prodaji putem interneta u obje se valute moraju iskazati cijene na početnoj internetskoj stranici u slučajevima kada su već na njoj istaknuti određeni proizvodi koji se nude po određenoj cijeni, a koji se mogu naručiti klikom koji ih smješta u košaricu za kupnju. U obje je valute potrebno prikazati ukupan iznos košarice, ukupan iznos pri završetku trgovine koji potrošač plaća (često troškovi dostave nisu dio košarice), ukupan iznos na potvrdi narudžbe i ukupan iznos na računu.
Plaća Andreja Plenkovića 3073 eura, a prosječna mirovina 393 eura
4. Prosječna plaća, prosječna mirovina, minimalac i plaće političara u euru
Prelazak na euro za hrvatske građane podrazumijeva i privikavanje na iznose u eurima, a među izazovnijim prilagodbama bit će ona na primanja izražena u eurima. Umjesto 2964 kune uskoro ćemo za prosječnu mirovinu isticati da je riječ o 393 eura, prosječna plaća više neće biti 7.607 kuna već 1.009 eura, dok će se medijalna plaća ona od koje točno polovica radnika prima manje, a polovica više iznosit će 835 eura umjesto 6290 kuna koliko je iznosila u travnju. Minimalna neto plaća iznosit će 498 eura, umjesto 3750 kuna.
Većina građana morat će se naviknuti da su njihove plaće sada izražene u troznamenkastim, a ne četveroznamenkastim iznosima, a kada budu pratili izvještaje o plaćama političara tada će to zvučati ovako: Plaća premijera Andreja Plenkovića više neće biti izražena kao 23 157 kuna nego kao 3,073 eura, a plaća predsjednika Zorana Milanovića više neće biti 26,674 kune već 3,540 eura. Lider hrvatske monetarne politike koja prelazi u ruke Europske centralne banke guverner Boris Vujčić imat će plaću u iznosu od 6,437 eura, a ne više 48 500 kuna.
5. Mikro poduzetnicima euri stižu između Božića i Nove godine
Na pragu jeseni hrvatski će poduzetnici koji rukuju gotovim novcem žonglirati s kunama i eurima istovremeno što povećava kompleksnost posla, ali sigurnosni rizik je veći. Banke mogu tvrtke pred opskrbiti eurima četiri mjeseca prije njegova uvođenja, dakle već u rujnu, međutim preporuka je da ih se opskrbljuje tijekom prosinca. Da bi od banke dobile eure tvrtke moraju sklopiti ugovor o posrednoj pred opskrbi.
Mikro poslovni subjekti što podrazumijeva fizičke i pravne osobe koje imaju prosječno manje od deset zaposlenika i čiji godišnji poslovni prihodi ili ukupna aktiva ne prelaze dva milijuna eura imaju pravo provesti pojednostavljenu posrednu pred opskrbu i od banke uz odgovarajuće elemente osiguranja dobiti do 10 tisuća eura sukladno preračunavaju putem fiksnog tečaja konverzije i uz poštivanje pravila zaokruživanja. Ovakva predopskrba vrši se najranije pet dana prije uvođenja eura, što pada na tjedan između Božića 2022. godine i Nove godine, odnosno od ponedjeljka 27. prosinca do subote 31. prosinca 2022. godine.
Mikro poduzetnici ne moraju potpisivati ugovor o pred opskrbi već standardiziranu izjavu koja se nalazi na stranicama HNB-a. Početni paketi kovanica kojima će banke pred opskrbiti tvrtke okvirno će vrijediti 145,50 eura.
6. Svi bankomati bit će napunjeni eurom 15. siječnja 2023., a imat će i kovanice
Hrvatska ima mrežu od 6700 bankomata i zamjena kuna u eure u njima će biti logistički zahtjevan posao. Zamjenu je nemoguće napraviti u novogodišnjoj noći i za nju će trebati više vremena pa je moguće da će na nekim bankomatima, posebno u ruralnim i slabije naseljenim područjima kraće vrijeme biti otežan pristup gotovini. Čelnici Hrvatske narodne banke, guverner Boris Vujčić i njegova zamjenica Sandra Švaljek više su puta istaknuli kako će većina bankomata do 1. siječnja biti napunjena eurima, no svi će imati eure najkasnije do 15. siječnja 2023. godine.
Važna promjena za hrvatske građane je ta da će bankomati kada pređemo na euro sadržavati i kovanice. Promjenu će hrvatski korisnici bankomata osjetiti i u apoenima. Do sada su bankomati bili napunjeni većinom novčanicama od 100 i 200 kuna. Nakon uvođenja eura, a posebno u prvim danima sve banke čiji bankomati imaju kazete za više novčanica morat će ih napuniti novčanicama od 10 i 20 eura kako bi građani mogli doći do sitnijeg novca i ne opterećivati trgovine da razmjenjuju velike apoene. Tek u kasnijim danima siječnja bankomati bi se trebali puniti novčanicama od 50 ili 100 eura.
Privlačniji smo za investicije, a raste i kreditni rejting zemlje
7. Zbog uvođenja eura u drugim zemljama najviše su poskupjele usluge i hrana
Hrvatska uvodi euro u jeku inflatorne spirale koja je zahvatila veći dio svijeta pa je teško razlučiti što poskupljuje radi uvođenja eura. Iako zbog inflacije iskustva drugih zemalja nisu sasvim primjenjiva na Hrvatsku važno je imati na umu da je u zemljama koje su uvodile euro promjena valute bila popraćena većim rastom cijena jeftinih proizvoda i onih proizvoda koji se najčešće kupuju poput potrošačke košarice u trgovinama hranom.
Riječ je zapravo ponajviše o svakodnevnim proizvodima poput pekarskih ili mliječnih na čijim cijenama ljudi ponajviše temelje svoju percepciju poskupljenja. Skuplje stvari koje se rjeđe kupuju nisu značajno mijenjale cijenu zbog prijelaza na euro.
Istraživanja koja sažima Andreja Pufnik iz HNB-a također su pokazala da su cijene u zemljama eurozone prilikom prijelaza na euro izrazitije rasle u uslužnom sektoru poput restorana, kafića ili frizerskih salona, no udio tih troškova u prosječnoj potrošačkoj košarici je mali pa na nju nema značajan utjecaj. Iz toga se može očekivati da bi poskupljenja povezana s uvođenjem eura mogli značajnije osjetiti građani koji više koriste usluge frizera, kozmetičara ili se hrane u restoranima idu u teretanu, treniraju neki sport ili odjeću čiste u kemijskim čistionicama.
8. Rast investicija, pad kamata, nestanak valutnog rizika, sigurniji dužnici
Od uvođenja eura Hrvatska vlada i čelništvo Hrvatske narodne banke očekuju nemale koristi. Hrvatska u eurozonu ulazi u trenutku kada Europska centralna banka gotovo posljednja u svijetu podiže kamatne stope kako bi suzbila inflaciju. To znači da će rasti i kamate na kredite država, tvrtki i građana u eurozoni. Međutim u Hrvatskoj bi zahvaljujući uvođenju eura kamate mogle ostati iste ili čak biti nešto niže.
Uvođenjem eura smanjuje se valutni rizik države i Hrvatska time postaje sigurnija za ulagače i financijski stabilnija što poništava efekt podizanja kamatnih stopa koji bi se negativnije odrazio na zemlju kad bi zadržala kunu i ostala izvan sigurnijeg društva eurozone. Zbog izrazito nestabilne i nepredvidive gospodarske situacije u svijetu teško je predvidjeti kretanje stranih investicija, no Hrvatski su kreditni rejting vodeće rejting agencije podigle u investicijsku razinu što je pozitivan signal međunarodnim investitorima pa bi i investicija moglo biti više nego da je Hrvatska zadržala kunu.
Gotovo polovica, konkretno 47 posto svih kredita hrvatskih dužnika imaju valutnu klauzulu u euru, a u posljednjih osam godina to je 54 posto svih kredita i njihovi će dugovi nestankom valutne klauzule biti sigurniji jer će biti u istoj valuti kao i plaća.
9. Euro donosi koristi i izvoznicima
Robna razmjena uvođenjem eura mogla bi dobiti poticaj budući da više od 53 posto robnog izvoza i 59,3 robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja. Hrvatska je kuna od kad je uvedena 1993 godine čvrsto vezana uz euro, djelomično i zbog toga što je njezinom uvođenju prethodilo višegodišnje razdoblje hiperinflacije tijekom kojeg su hrvatski građani svoje povjerenje s domaće valute prvi jugoslavenskog, a potom hrvatskog dinara preselili na njemačku marku i potom na euro. Budući da najviše izvozimo u zemlje europodručja izvoz će biti stabilniji i manje pod utjecajem tečajnih razlika koje se pojavljuju sezonski. Više neće biti potrebno osiguravanje od tečajnih razlika na koje su izvoznici do sada trošili novac.
10. Turizam će s eurom biti motiviran na veću konkurentnost
Čak 65 posto turista u Hrvatsku dolazi iz zemalja europodručja i uvođenjem eura Hrvatska će za te turiste postati jednostavnija i lakše troškovno usporediva s njihovim domovinama. Turističke tvrtke jedne su od onih koje će se najlakše prilagoditi budući da većinu plaćanja iz inozemstva i danas obavljaju u eurima i dolarima dok poslovna izvješća i unutarnje plaćanje obavljaju u kunama. Turističkim tvrtkama bit će jednostavnije poslovno izvještavanje, no lakša usporedivost cijena s drugim euro destinacijama poput Italije, Francuske, Grčke ili Španjolske potaknut će konkurentnost hrvatskog turizma.
