EUROBAROMETAR: Samo 45 posto Hrvata misli da će euro donijeti poboljšanje, većina se boji poskupljenja
Hrvati među svih sedam članica EU koje su se obvezale na uvođenje eura, a još to nisu učinile, u najvećem broju očekuju da će promjena valute dovesti do poskupljenja, pokazalo je redovito istraživanje Eurobarometra, službenog anketnog instrumenta Europskog parlamenta provedeno tijekom proljeća 2022. godine.
Samo 52 posto građana osjećaju se informiranima o euru
Istraživanje je provedeno u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Češkoj, Švedskoj, Poljskoj i Hrvatskoj, a gledaju li se rezultati objedinjeno 56 posto ispitanika smatra da će uvođenje eura dovesti do povećanja cijena. Većina dijeli ovaj stav u svim zemljama osim u Mađarskoj i Rumunjskoj, a najveći udjeli ispitanika koji smatraju da će doći do poskupljenja zabilježeni su u Hrvatskoj 81 posto, Bugarskoj 67 posto, i Češkoj 63 posto. U Švedskoj je postotak najniži, pa je zabrinutost oko rasta cijena zbog usvajanja eura izrazilo 55 posto ispitanika.
Rezultati Eurobarometrove ankete nužno su obojeni time što je Hrvatska od svih zemalja najbliže uvođenju eura budući da nas od tog trenutka dijeli tek konačna odluka Europskog vijeća u srpnju i potom manje od šest mjeseci jer će euro postati službenom hrvatskom valutom 1. siječnja 2023. godine.
Moguće je da se Hrvati više od ostalih pribojavaju rasta cijena zbog uvođenja eura jer nam je taj proces stvarnost u bliskoj budućnosti dok je ispitanicima iz ostalih zemalja tek nešto što bi se tek jednom trebalo dogoditi.
Upravo zbog toga što euro uvodimo nešto više od pola godine zanimljiv je rezultat Eurobarometrove ankete o osjećaju informiranosti ispitanika o euru.
U svim zemljama osim Rumunjske, mala većina ispitanika osjeća se informiranom o euru. U Češkoj se informiranim o euru osjeća 58 posto ispitanika, u Mađarskoj 57 posto, a u Bugarskoj i Poljskoj po 54 posto. U Švedskoj se informiranima o euru osjeća 53 posto ispitanika, a u Hrvatskoj 52 posto dok je u Rumunjskoj taj postotak najniži, svega 45 posto.
Informiranost niža od strahova
Možemo zaključiti da je zabrinutost oko rasta cijena zbog uvođenja eura u Hrvatskoj značajno veća od osjećaja informiranosti građana o euru. No, u odnosu na istraživanje provedeno 2021. godine, Hrvatska je napredovala pa je broj onih koji se ovog proljeća osjećao informiranim o euru u odnosu na lani porastao za šest postotnih bodova.
Objedinimo li rezultate za svih sedam zemalja 55 posto ispitanika očekuje da će uvođenje eura imati pozitivne posljedice za njihovu zemlju, naspram 41% onih koji očekuju negativne posljedice. Čak 60% ispitanika zagovara uvođenje eura u svojoj zemlji.
No, kada se ti podaci razvrstaju po zemljama, rezultati Eurobarometrova istraživanja nisu sasvim optimistični za Hrvatsku. Svega 45 posto ispitanika u Hrvatskoj vjeruje da će uvođenje eura imati pozitivne posljedice na zemlju. Iako smo na korak do ulaska u eurozonu o čemu je odlučila demokratski izabrana vlast u Hrvatskoj manje vjerujemo u dobrobit od eura nego u Poljskoj u kojoj demokratski izabrana vlast nema stvarnu namjeru usvojiti euro. Čak 58 posto ispitanika u Poljskoj smatra da bi uvođenje eura imalo pozitivan učinak na njihovu zemlju.
