ZAMJENA KUNA EURIMA: Bankomati će nakon uvođenja eura lopovima biti puno zanimljiviji
Zamjena bankomata zbog drukčijeg formata novčanica eura tek je jedan od tehničkih detalja koji čeka banke u prilagodbi zbog uvođenja eura. Ukupan trošak cjelokupne prilagodbe bankarskog sektora procjenjuje na 2,2 milijarde kuna.
Od prvog dana 2023. u bankomatima samo euri?
„U tijeku su intenzivne pripreme vezano za prilagodbu bankomatske mreže te sukladno planiranim aktivnostima želimo klijentima osigurati maksimalnu dostupnost putem naše razgranate mreže bankomata. Do kraja godine će isplaćivati kune, a od 1. siječnja 2023. započet će s isplatom eura“, odgovorili su nam iz Privredne banke na upit oko potrebne prilagodbe bankomata zbog uvođenja eura.
Koliki će se apoeni na pojedinim bankomatima isplaćivati, još je nepoznato, ali iskustva ostalih zemalja iz europodručja pokazuju da su najčešći oni od 20 i 50 eura, zatim od 10 eura, a manje od 5 i 100 eura.
Na nedavno održanom skupu bankara, predsjednik uprave Zagrebačke banke Ivan Vlaho otvorio je pitanje pravila oko opskrbe bankomata eurima, upravo zato što imamo velik broj bankomata i nemoguće je očekivati da će svi u istom trenutku biti opremljeni eurom. Izrazio je nadu da će u podzakonskim aktima biti precizirano vrijeme prilagodbe opskrbe u tom dijelu poslovanja.
No nije samo zamjena valuta u bankomatima briga za banke nego i potrebna za većom zaštitom. U posljednje vrijeme učestali su slučajevi pokušaja krađe novca iz bankomata, a već dulje vrijeme se upozorava na opasnost kako će bankomati nakon uvođenja eura postati još zanimljiviji kriminalcima.
Uvodi se elektrokemijska zaštita
Vrijednost gotovine u eurima u bankomatima će biti veća, nego što je u kunama. Uzme li se u obzir da u RH ima oko 6.000 bankomata, što je u samom vrhu na broj stanovnika i da su nam najrašireniji izvor gotovine, time je rizik dodatno veći.
Lani su donesene izmjene Zakona o zaštiti novčarskih institucija, koje između ostaloga predviđaju rok od 3 godine u kojem se u eksterne bankomate mora ugraditi elektrokemijska zaštita, čijom aktivacijom se kod fizičkog napada na bankomat trajno označavaju i uništavaju novčanice s vidljivo istaknutom oznakom o uništenju i obojenju novca.
Tako da će taj trošak, ugradnja elektrokemijske zaštite, biti zasigurno objedinjen s troškom vezanim za tehničku prilagodbu bankomata zbog drugačijeg formata novčanica eura.
I u MUP-u su prilikom donošenja izmjene zakona o zaštiti novčarskih institucija napomenuli kako je ta zaštita potrebna upravo i zbog uvođenja eura, a iz navedenih razloga – veće vrijednosti novca i broja bankomata u RH, odnosno većeg rizika od fizičkih napada nakon uvođenja eura. Primjerice, uvođenjem elektrokemijske zaštite u proces osiguranja i pratnje novca 2007. godine ‘napadi’ na oklopljena vozila zaštitarskih tvrtki gotovo se nestala.
Mnoge zemlje su prilikom uvođenja eura imale posebne sigurnosne akcijske planove jer su se u periodu dvojnog opticaja, u prometu nalazile veće količine novca – domaće valute i eura. A što je još jedan od rizika i kod bankomata.
Litva, koja je zadnja zemlja koja je prešla ne euro, zbog povećanog sigurnosnog rizika, izradila je prije uvođenja eura sigurnosni akcijski plan koji je obuhvaćao mjere poboljšanja sigurnosti u sektoru prijevoza gotovine. Povećali su i broj zaposlenika u bankama i poštama tijekom opskrbe, a otvoreni su i dodatni šalteri.
