ANKETA POKAZALA ZABRINUTOST POTROŠAČA: Prešutno povećanje cijena nakon uvođenja eura očekuje čak 86 posto građana Hrvatske
Manje od trećine građana drži da je Hrvatska spremna za uvođenje eura početkom 2023., a velika većina boji se da će uvođenje eura dovesti do prešutnog povećanja cijena, pokazalo je istraživanje agencije Hendal.
Anketa provedena na 805 ispitanika u ožujku i travnju 2022. pokazala je da se 29,9 posto građana u potpunosti ili uglavnom slaže s tvrdnjom da je Hrvatska spremna za uvođenje eura početkom 2023.
Uopće se ne slaže ili se uglavnom ne slaže 45,5 posto građana dok se 24,7 posto niti slaže, niti ne.
Građani žele javnu crnu listu poduzetnika
No čak 86,2 posto građana smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena. Većina građana, njih 83,2 posto, smatra da bi poslovni subjekti koji ne budu pošteno preračunavali cijene trebali biti stavljeni na javnu crnu listu.
Hendal je istraživanje proveo na inicijativu eurozastupnice Biljane Borzan, koja je istaknula da je crne liste Vlada odbacila. To smatra prvim dijelom problema, a drugi neuključivanje potrošačkih udruga i građana u projekt uvođenja eura. Da vladine mjere protiv povećanja cijena neće dati rezultati bez dobre inspekcijske kontrole, smatra 83,8 posto građana, a više od polovice građana misli da tržišna inspekcija ne radi dobro svoj posao niti nas štiti od porasta cijena.
Velika većina građana, njih 81,4 posto, smatra da potrošači u Hrvatskoj nisu dovoljno zaštićeni, pokazali su rezultati istraživanja.
”Mi smo sada prošli nekoliko valova povećanja cijena zbog korona krize, potresa, rata u Ukrajini, a ovo bi sada bio četvrti val ako se cijene povise. Građanima je već poprilično dosta svega. Razumijem da građani izražavaju određenu zabrinutost kako će se na njihove kućne budžete odraziti uvođenje eura”, dodala je Borzan.
U Latviji nakon eura plaće rasle 67 posto, cijene 10 posto
Podsjetila je da je u Sloveniji od uvođenja eura bruto plaća porasla za 46 posto, a cijene za 26 posto dok je u Latviji plaća porasla za 67 posto, a cijene za 10 posto.
”Vidimo da dođe do jednog kratkotrajnog porasta cijena, minimalnog. Međutim, dugoročna korist za građane je itekako vidljiva i ja sam sigurna da će se to i Hrvatskoj dogoditi jer ulazak u eurozonu zapravo znači, ekonomsku dobit”, naglasila je.
Prema Zakonu o uvođenju eura zabranjeno je poslovnim subjektima povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga, no za to nije predviđena kazna.
”Mislim da nikome ne moram objašnjavati što to znači kod nas. Ako ti je nešto zakonom zabranjeno, a znaš da nećeš biti kažnjen – pa to i malo dijete zna, ako mu roditelji nešto brane, a zna da se ništa neće dogoditi ako napravi tu nepodopštinu – neće se ponašati u tom stilu”, objasnila je slikovito Borzan.
Cilj istraživanja nije napraviti dodatnu paniku, nego smiriti građane s jedne strane, dati im podatke koji jasno i nedvosmisleno govore da je uvođenje eura za nas dobro, a s druge strane potaknuti Vladu da se što prije trgne kako bi se ove bojazni građana što prije smirile i kako bi prihvatili euro bez ikakvih problema, pojasnila je naposljetku Borzan.
