KAKO SU S EUROM PROŠLI SUSJEDI: Slovencima su s vremenom narasle plaće i standard, a preko noći su skočile cijene kave i frizure
Slovenija, naš prvi susjed država je s kojom se volimo uspoređivati. Osim što Slovenci imaju bolji standard oni su i ranije ušli u sve europske asocijacije. Tako su skoro deset godina prije nas ušli u EU, a euro su uveli čak 16 godina prije nego ga uvodimo mi.
Slovenija je u eurozoni od 2007. godine
Slovenija je u eurozonu ušla 2007. godine, samo tri godine nakon ulaska u EU, a iste godine ušli su i u Schengenski prostor.
Vijeće Europske unije 11. srpnja 2006. godine odobrilo je slovenski zahtjev za pristupanje euro području 2007. godine. Devizni tečaj koji je bio utvrđen bio je 1 euro =239,640 slovenskih tolara. Tamošnje su poslovne banke od 25. rujna 2006. primile 250 milijuna eura kovanica u vrijednosti od 84 milijuna eura i od 29. studenoga 2006. 41,5 milijuna euro novčanica u vrijednosti od 772 milijuna eura.
Iz austrijske središnje banke Slovenija je posudila 94,5 milijuna novčanica vrijednih 2,17 milijardi eura, a u finskoj kovanici naručila je 296,3 milijuna kovanica u vrijednosti 104 milijuna eura. Izrada kovanica počela je u lipnju 2006. godine. Mirovine su se isplatile u prosincu tri dana prije kraja mjeseca, a kako bi se izbjegao pritisak na banke.
Plaće im narasle za 374 eura
Uglavnom, prelazak na euro prošao je bez poteškoća, a cijene su, kao i u svim ostalim zemljama koje su uvele euro, neznatno porasle. Značajniji porast bio je u uslužnim djelatnostima. Prema statističkim podacima cijena šalice kave u kafiću je poskupjela za 48%, a frizerske usluge za 42%. Rasle su i cijene nekretnina i usluga, ali je i puno proizvoda pojeftinilo, primjerice, hrana.
Također, rasle su i plaće.
Prema podacima slovenskog statističkog ureda, neposredno prije ulaska u eurozonu, tijekom 2006. godine, prosječna bruto plaća bila je, 1.213 eura (neto 773 eura). Tijekom 2007., ulaskom u eurozonu, narasla je na 1.285 eura (neto 835 eura) da bi do 2020. stigla na 1.856 eura (neto 1.209 eura). Od 2007. do 2020. prosječna neto plaća u Sloveniji je narasla za 374 eura. Lani je prosječna neto plaća bila 1.211 eura.
Učinci za gospodarstvo su isto bile veliki te je povećan je i BDP po stanovniku. Državi je porastao i rejting, što se je isto odrazilo na ekonomiju, jer su kamate pale. Uvođenje eura pozitivno je utjecalo i na izvoz. Tečajne razlike su nestale što je olakšalo poslovanje s državama u koje slovenske tvrtke izvoze.
Slovenci imaju manju nezaposlenost
Sve pozitivne efekte, koje su realizirali Slovenci očekujemo i u Hrvatskoj. Ipak u eurozonu mi ulazimo u različitim okolnostima. Nakon niza godina stabilne ekonomije i politike jeftinog novca Hrvatska čeka pozivnicu u eurozonu za vrijeme ekstremnog rasta inflacije i iščekivanja krize.
Očekivanja su, a već i najave, da će cijene usluga porasti, a nadamo se da nakon visoke inflacije, neće više biti pritisaka na rast cijene hrane.
Prema posljednjim procjenama Europske komisije, u ovoj godini u Sloveniji se očekuje rast BDP-a od 3,7 posto, a sljedeće 3,1 posto, kod nas u 2022. godini 3,4 posto, a sljedeće godine 3 posto.
Inflacija bi nam ove godine trebala biti na istoj razini, 6,1 posto, a sljedeće bi kod nas trebala pasti na 2,8 posto, a u Sloveniji na 3,3 posto. Nezaposlenost je ove godine kod susjeda procijenjena na 4,8 posto, a sljedeće 4,6 posto, dok je kod nas stopa ove godine 6,3 posto, a u 2023. godini 6 posto.
