PROGNOZA EUROPSKE KOMISIJE: Hrvatskoj se predviđa jači rast, ali i nastavak rasta cijena u 2023. godini
Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine trebalo ostvariti rast od 6 posto, sljedeće godine 1 posto, a 2024. godine 2 posto. Inflacija bi ove godine trebala dosegnuti 10,1 posto, a sljedeće 6,5 posto, objavila je nedavno Europska komisija u svojim jesenskim ekonomskim prognozama, u kojemu je rast bolji od ljetnih prognoza.
Usporavanju gospodarstva kumovat će inflacija
Tada nam je predvidjela rast od 3,4 posto te inflaciju od 8,2 posto. A od 1. siječnja ulazimo u društvo zemalja za koje se predviđa usporavanje rasta gospodarstva, ali isto vrijedi i za gospodarstvo u cjelini.
Prema procjenama ECB-a koje donosi u novoj analizi, gospodarska aktivnost će usporiti. Očekivano pogoršanje dinamike rasta, kako ističu, uglavnom je posljedica četiri međusobno povezana čimbenika.
Prvo, visoka inflacija prigušuje potrošnju i proizvodnju u cijelom gospodarstvu, a to je pojačano prekidima u opskrbi plinom. Drugo, snažan oporavak potražnje za uslugama koji je došao s ponovnim otvaranjem gospodarstva izgubit će snagu u nadolazećim mjesecima.
Treće, slabljenje globalne potražnje, uz strožu monetarnu politiku u mnogim velikim gospodarstvima, i sve lošiji uvjeti trgovine značit će manju potporu gospodarstvu eurozone. Četvrto, neizvjesnost je i dalje visoka, a povjerenje naglo pada.
Industrijska proizvodnja pala
U prva dva mjeseca trećeg tromjesečja industrijska proizvodnja (isključujući građevinarstvo) bila je 0,5% ispod razine iz drugog tromjesečja.
U trećem tromjesečju kompozitni proizvodni PMI europodručja iznosio je u prosjeku 49,0, znatno ispod razine u drugom tromjesečju.
PMI je nastavio dalje padati pa je u listopadu pao na 47,1. Nedavno pogoršanje izgleda za rast odražava razvoj i u industriji i u uslugama, pri čemu su na prve utjecali prekidi u opskrbnom lancu i visoke cijene roba do kojih je dovela ruska invazija na Ukrajinu, te kasniji porast ukupne neizvjesnosti.
U anketi provedenoj početkom listopada, ispitanici predviđaju tri uzastopna tromjesečja smanjenja proizvodnje, počevši od trećeg tromjesečja ove godine.
Trenutačno je, kažu, ključno povećati potencijal rasta europodručja i kapacitet opskrbe te potaknuti njegovu otpornost. Dobro osmišljene strukturne politike dat će važan doprinos u tom pogledu. Jedan od primjera bila bi brza provedba planova ulaganja i strukturnih reformi u okviru EU programa sljedeće generacije.
EU fondovi mogu pomoći otpornosti ekonomije
Najveći rizik u sljedećem razdoblju je daljnji rast maloprodajnih cijena energije. Ako dođe do povećanja, pa onda dodatno i prehrambenih proizvoda, inflacija bi mogla pojačati.
Nakon što je 27. listopada Upravno vijeće Europske središnje banke odlučilo podići tri ključne kamatne stope za 75 baznih bodova, postignut je značajan napredak u povlačenju prilagođavanja monetarne politike. Najavljeno je i daljnje povećanje kako bi se osigurao povratak inflacije na srednjoročni cilj ECB-a od 2%.
Kako bi se ograničio rizik od poticanja inflacije, mjere fiskalne potpore za zaštitu gospodarstva od utjecaja visokih cijena energije trebale bi biti privremene i usmjerene na najugroženije, ističu analitičari ECB-a.
Kreatori politika trebali bi dati poticaje za smanjenje potrošnje energije i povećanje opskrbe energijom. U isto vrijeme, vlade bi trebale provoditi fiskalnu politiku koja pokazuje da su predane postupnom smanjenju visokih udjela javnog duga.
Strukturne politike trebale bi biti osmišljene tako da povećaju potencijal rasta i kapacitet opskrbe europodručja te da potaknu njegovu otpornost, čime bi se pridonijelo smanjenju srednjoročnih pritisaka na cijene. Brza provedba planova ulaganja i strukturnih reformi u okviru EU programa sljedeće generacije dat će važan doprinos ovim ciljevima.
