U KAKVO DRUŠTVO ULAZIMO: Od poreza na imovinu države eurozone prikupe 276 milijardi eura, Hrvatska 525 milijuna eura
Kad god se u Hrvatskoj spomene uvođenje poreza na imovinu, pod kojim se uglavnom podrazumijeva oporezivanje nekretnina pobuna javnosti i zainteresiranih lobija uvijek bude toliko glasna da je svaka vlast do sada svoje ideje i prijedloge uvijek povukla. Usporedimo li izdvajanja hrvatskih građana na imovinske poreze s izdvajanjima građana europodručja, imovina je u Hrvatskoj ispodprosječno oporezovana u odnosu na zemlje eurozone.
Hrvatski porez na imovinu ispod prosjeka eurozone
Prema posljednjim podacima Eurostata koji se odnose na 2020. godinu porezi na imovinu čine 2,4 posto zajedničkog BDP-a i 6 posto ukupnih poreznih prihoda 19 članica europodručja, dok je za Hrvatsku riječ o 1,1 posto BDP-a i 2,9 posto ukupnih poreznih prihoda u istoj godini.
Sve članice eurozone zajedno porezima na imovinu koji se razlikuju od zemlje do zemlje prikupile su 275,9 milijardi eura u 2020. godini, a Hrvatska 535 milijuna eura. Pogledaju li se podaci za cijelu Europsku uniju, Hrvatska je i dalje ispod prosjeka budući da prihod od poreza na imovinu 27 članica EU čini 2,3 posto BDP-a Unije i 5,6 posto ukupnih prihoda od poreza.
Porezi na imovinu uključuju periodične poreze koji se obično plaćaju godišnje i povezani su s nekom mjerom vrijednosti imovine o kojoj je riječ i ostale poreze koji uključuju poreze na kapital ili na prijenose poput nasljedstva, darovanja, kupnje i prodaje.
Najviše poreza na imovinu plaćaju Francuzi, Belgijci, ali i Grci
Hrvatska će kada pristupi eurozoni uz Grčku i Slovačku prema kriteriju pariteta kupovne moći građana biti jedna od tri njezine najsiromašnije članice, djelomično zbog statistike koja je postala povoljna radi smanjenja broja stanovnika, a djelomično i radi dobrog oporavka gospodarstva nakon pandemije.
Usporedba na tom dnu europodručja možda i najbolje ilustrira različitost nacionalnih poreznih politika. U Grčkoj je oporezivanje imovine u 2020. godini činilo 3,4 posto BDP-a i 8,6 posto ukupnih poreznih primanja, dok je u Slovačkoj porez na imovinu dosegao 0,5 posto slovačkog BDP-a i 1,4 posto ukupnih poreznih prihoda.
Najviše poreza na imovinu plaćaju Francuzi, Belgijci i Grci gleda li se kriterij udjela ukupnog poreza na imovinu u BDP-u zemlje i ukupnim poreznim prihodima.
Španjolska oporezuje i bogatstvo
Kad se porezna davanja na imovinu razvrstaju na porez koji države ubiru na poreze na nepokretnu imovinu koji se obično plaća godišnje i ostale poreze vidljive su razlike među državama. Francuzi i Grci plaćaju najveće periodične poreze na nepokretnu imovinu, dok Luksemburžani i Belgijci plaćaju najveće poreze u kategoriji ostalih imovinskih poreza, prema podacima za 2020. godinu.
Istovremeno Luksemburžani plaćaju minimalan porez na nepokretnu imovinu koji se na Malti uopće ne naplaćuje, te je vrlo nizak u većini zemalja eurozone i Europske unije.
Hrvatska je po svim kategorijama ispod prosjeka eurozone i EU međutim po ni jednom poreznom opterećenju na imovinu nije gledaju li se podaci Eurostata na samom dnu kao što jest po ranije spomenutom paritetu kupovne moći. Prema podacima Eurostata udio poreza na imovinu u BDP-u i ukupnim poreznim prihodima u Hrvatskoj je veći nego u Austriji i Sloveniji.
Prema Izvješću o poreznim trendovima u Europskoj uniji za 2021. godinu neke su članice eurozone mijenjale svoje imovinske poreze. Belgija je u siječnju 2021. uvela godišnji porez na držanje računa vrijednosnih papira koji se naplaćuje po stopi od 0,15 posto na prosječnu vrijednost računa iznad milijun eura, Španjolska je povećala najveću stopu poreza na neto bogatstvo sa 2,5 posto na 3,5 posto, a riječ je o porezu koji se naplaćuje na porezne osnovice veće od 10,69 milijuna eura. Primjenu tog poreza produlji su na neodređeno vrijeme.
