NADZOR EUROPSKIH BANAKA: Europska središnja banka upozorava na rast kamata od 2022. do 2024. godine
Europska središnja banka nedavno je objavila godišnje izvješće o nadzornim aktivnosti u 2021. godini.
Od kraja 2020. godine pod nadzorom ECB-a je i osam domaćih banaka. Riječ je o Zagrebačkoj, Privrednoj, Erste&Steiermarkische banci, PBZ stambenoj štedionici, RBA, Raiffeisen stambenoj štedionici, Sberbanci i Addiko banci.
Što će biti nakon ukidanja interventnih mjera?
ECB-a je nakon lanjskog nadzora donio niz preporuka, a jedinstveni je zaključak da je prioritet u sljedeće tri godine brinuti o rastu kamatnih stopa za klijente. Banke su na početku krize uzrokovane koronavirusom imale dobru kapitaliziranost pa je stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) na agregatnoj razini stabilizirala na razini od 15,6 posto.
Otpornost banaka tijekom krize može se pripisati nizu čimbenika, ponajviše mjerama javne potpore uvedenima u svrhu zaštite solventnosti klijenata i olakšavanja pristupa kreditima, vođenoj monetarnoj politici te pravodobnim nadzornim i regulatornim mjerama poduzetima kao odgovor na krizu. Podsjetimo i da je središnja banka Europe zabranila isplatu dividendi bankama tijekom 2020. godine, ali tu preporuku neće produljiti na tekuću godinu.
Nizom izvanrednih mjera potpore povezanih s bolešću COVID‑19 koje su uvedene radi ublažavanja uvjeta financiranja i potpore kućanstvima, malim poduzećima i trgovačkim društvima u 2020. i 2021. pridonijelo se sprječavanju naglog povećanja stečajeva i problematičnih kredita. Ipak ECB je i dalje je zabrinut zbog kvalitete imovine banaka u srednjoročnom razdoblju, jer bi se potpuni učinak pandemije mogao dogoditi tek nakon ukidanja većine hitnih mjera javne potpore.
Rizici su loši krediti i kibernetička sigurnost
Iako pandemija nije rezultirala eksplozijom loših kredita i dalje ima više kredita s visokim rizikom danas nego prije pandemije. Tvrtke su se zaduživale više pa postoji rizik njihove solventnosti, osobito u gospodarskim sektorima ili državama koje su teže pogođene pandemijom.
Zbog pandemije došlo je do porasta prijetnja kibernetičke sigurnosti i izazova u upravljanju promjenama te pojačane ovisnosti o IT infrastrukturama i pružateljima IT usluga. Ključno je, kako se navodi, da banke ispravno upravljaju povezanim rizicima kako bi osigurale nesmetano pružanje financijskih usluga.
Banke imaju novca, kažu u središnjoj banci, pa ističu da je u trećem tromjesečju 2021. koeficijent likvidonosne pokrivenosti iznosio je 173,8 posto, što je najveća zabilježena razina od početka europskog nadzora banaka.
Europska bankovna unija i nadzire i sanira banke
Europska unija donijela je zajednička pravila i osnovala bankovnu uniju kako bi smanjila mogućnost da se problemi u bilancama banaka negativno odražavaju na javne financije i obratno.
Bankovna unija podrazumijeva centralizirani sustav nadzora banaka i zajednički sustav sanacije banaka (jedinstveni sanacijski mehanizam, SRM). Također predviđa i zajednički sustav osiguranja depozita pa je tako i u Hrvatskoj svakom građaninu u slučaju propasti banke osiguran iznos do 100.000 eura.
Države članice, odnosno nacionalna nadležna tijela za nadzor banaka, zadržavaju izravan nadzor nad preostalim, manje značajnim bankama.
Pri obavljanju nadzora nad sistemski značajnim bankama ECB se oslanja na pomoć nacionalnih nadležnih tijela kojima daje upute o obavljanju aktivnosti nadzora. Pritom ECB zadržava pravo da u svakom trenutku, na vlastitu inicijativu ili na inicijativu nadležnog tijela, odluči izravno preuzeti nadležnost nadzora nad jednom ili više banaka u državi članici.
