MIŠLJENJE STRUČNJAKA Dragan Munjiza: Euro neće podići cijene u trgovinama zbog velike konkurencije i rekordne inflacije
Cijene u trgovinama rastu i potrošači to itekako osjećaju na svom džepu. Mnogi to povezuju s najavom uvođenja eura u domaću ekonomiju, pa zaključuju da trgovci već sada pumpaju cijene prema gore.
Trgovci se pak ne slažu s takvim zaključkom već ističu da je inflacija, koja divlja ne samo u Europi, već u cijelom svijetu, potjerala cijene na gore. S obzirom na veliku konkurenciju na tržištu i inflaciju, ističu, neće biti prostora za dodatno povećanje cijena zbog uvođenja eura. Stav je to i konzultanta i direktora trgovačkog lanca Lonia, Dragana Munjize.
„Povećanje cijena dolazi zbog sveopće i sveprisutne inflacije, a ne zbog toga što trgovci iskorištavaju trenutak prelaska na euro. Konkurencija na tržištu je prevelika. Zato nitko od trgovaca ne može osjetno dići cijene, jer se proizvodi mogu kupiti u drugoj trgovini bila ona u blizini ili čak i u inozemstvu. Također neće biti ni zaokruživanja cijena koje bi dovelo do cijena viših nego kod konkurencije“, uvjeren je Munjiza.
Trgovačke marže zbog inflacije padaju
Zadatak trgovaca je pojasniti, ističe Munjiza, utjecaj inflacije na krajnje cijene u trgovinama i zašto one rastu po stopama većima od onih koje objavljuju Državni zavod za statistiku i njegovi EU pandani. Naime, Hrvatska u eurozonu ulazi u periodu jedne od najvećih inflacija u posljednja dva desetljeća pa će se potrošačima činiti da je utjecaj uvođenja eura puno veći nego je bilo u drugim zemljama. Pritom ističe da su zbog rasta ulaznih troškova cijene proizvoda izuzetno povećane te da trgovačke marže ne rastu istim tempom kao cijene proizvoda koje prodaju pa inflacija nagriza i njihovo poslovanje.
„Cijene se u biti neće povećati zbog uvođenja eura. Učinak rasta cijena zbog uvođenja eura bit će vrlo blag i jednokratan, a na osnovi iskustva drugih zemalja koje su uvodile euro od 2007. na ovamo, procjenjuje se da će iznositi samo 0,2 postotna boda u godini uvođenja eura. Učinak zamjene nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u državama članicama koje su već uvele euro bio je vrlo blag“ – već je ranije tumačio HNB-a. Podsjetimo, učinak uvođenja eura na inflaciju u novim državama članicama bio je privremen i rezultirao je blagim povećanjem cijena i inflacijom koja je u prosjeku rasla svega 0,23 postotna boda. Nakon uvođenja eura u Slovačkoj 1. siječnja 2009. zabilježen je jednokratni učinak na rast inflacije od 0,3 postotna boda, a sličan učinak primijećen je i 2007. u Sloveniji, te Malti i Cipru u 2008. godini.
Zaokruživanja cijena će sigurno biti, ali Munjiza vjeruje da će njihov utjecaj biti i blaži nego u drugim zemljama jer se događa u specifičnom trenutku i okružju najviše inflacije koja nije postojala kada su druge članice uvodile euro te pojačane konkurencije velikog broja trgovaca na tržištu. Vlada će pak, kako je najavljeno, veliku pozornost posvetiti zaštiti potrošača i poduzet će mjere kako bi spriječila neispravno preračunavanje cijena i eventualne zloporabe pri zaokruživanju cijena u novoj valuti te iskorištavanje zamjene valute za povećanje cijena pa je i time ograničena manipulacija cijenama pri uvođenju eura.
Zbog uvođenja eura trgovci će imati oko 200 milijuna kuna troškova
„Troškovi prilagodbe euru će za trgovce biti minimalni i manji od 0,5 posto ukupnih godišnjih troškova nekoga trgovca, što opet u apsolutnom iznosu nije mali iznos. Odnose se na prilagodbe informatičkog programa i dodatne radne sate većeg broja trgovaca i režijskog osoblja, te prilagodbe marketinškog komuniciranja s tržištem“, pojasnio je Munjiza. Ako znamo da deset najvećih trgovačkih lanaca godišnje generira oko 38 milijardi kuna troškova, onda je jasno da će taj minimalni trošak u apsolutnim iznosima koštati i do 200 milijuna kuna.
Ipak, takav će se trošak isplatiti jer, kako vjeruje Munjiza, članstvo u eurozoni znak je makroekonomske stabilnosti zemlje koja ga je uvela i članstva u elitnome razredu EU-a, te samopouzdanja politike i gospodarskih subjekata te zemlje da može gospodarske probleme rješavati na način kako to čine npr. Njemačka ili Francuska.
Konačnu analizu utjecaja eura na ekonomiju zasad nema nitko jer je, kaže Munjiza, euro “nezavršena” valuta grupe zemalja koje nisu federativno povezane, odnosno to je, kaže, određeni eksperiment koji očekuje definitivnu potvrdu u slučaju daljnjih uspjeha EU-a kao konfederacije zemalja koje sve više i više posluju i odlučuju unisono, a prije svega uspješno u odnosu na postavljene ciljeve i bench-mark.
Euro ipak ima niz prednosti, ali i mana, mišljenja je, koje se prvenstveno odnose na (dragovoljnu) monetarnu nesamostalnost i nemogućnost korištenja dijela ekspanzivnih novčanih politika koje si članice euro kluba ne mogu priuštiti kao što to mogu Sjedinjene američke države.
