Europska unija se dvoumi: Subvencionirati građanima skupe energente ili više ulagati u zelenu tranziciju?
Toplo je pa nam prva pomisao uz jutarnju kavu nije iznos na računu za grijanje iako se bliži mjesec studeni. Kako još nismo izvukli pernate kapute iz ormara, manje se nego lani bojimo što nestašica, što skupoće plina, nafte i posljedično struje.
Plin je koštao 300 eura po MWh
Ipak, kako iz svojih izvora izvještava Financial Times u Bruxellesu još uvijek odvaguju hoće li produljiti ograničenje gornje granice cijene plina uvedeno u veljači zbog straha da bi sukob na Bliskom istoku i sabotaža baltičkog plinovoda mogli ponovno povisiti cijene plina ove zime.
Lani je rast cijene plina zbog rusko – ukrajinskog sukoba potjerao cijenu struje na 300 eura po megavat satu, a u EU je postignut dogovor o ograničavanju gornje granice cijene plina kada cijena megavat sata struje nekoliko dana prelazi 180 eura. U međuvremenu cijene plina su pale i do 90 posto, no rasplamsavanje sukoba na Bliskom istoku otvara prostor za novi rast.
U Europskoj komisiji, prema informacijama Financial Timesa imaju podatak prema kojem ograničenje cijena nije utjecalo na uvoz plina u Europsku uniju. Scenarija koji se nije dogodio pribojavale su se Njemačka i Austrija kada su zagovarale da se cijene ne ograničavaju.
Europska unija se danas dvoumi oko toga koji je bolji pristup za dugoročnu energetsku sigurnost, je li riječ o nastavku politike subvencioniranja skupih energenata ili stavljanje većeg fokusa na obnovljivu energiju.
Hitan zakon o vjetru i solaru
Od Europske komisije se traži produljenje posebnog hitnog zakona koji je donesen lani u vrijeme krize, a omogućio je državama članicama ubrzavanje izdavanja dozvola za vjetroelektrane i solarne parkove.
Iako je tek nedavno Europska unija povećala ciljani udio energije dobivene iz obnovljivih izvora s 32 posto na 42,5 posto, do 2030. godine, sada se prema FT-ju govori o lobiranju da se taj cilj dodatno povisi na 45 posto. Kako bi se to postiglo trebalo bi olabaviti danas stroga pravila o državnim potporama za projekte obnovljivih izvora energije.
Njemačka i Francuska dugo se nisu mogle dogovoriti o zajedničkom pristupu reformi tržišta električne energije, a sada zagovaraju proširivanje pravila o državnoj pomoći koja su omogućila vladama isplatu velikih iznosa potpore potrošačima. Francuzi i Nijemci dogovor su postigli tako što je na zahtjev Francuske nuklearna energija postala dio klimatskih investicijskih struktura, no Njemačka je tražila i dobila mogućnost da se o tehnologijama na kojima će počivati energetska budućnost EU još uvijek može pregovarati i naknadno odlučivati.
No Belgija, Nizozemska, Danska, Estonija i Finska navodno smatraju da to proširivanje nije potrebno. U Nizozemskoj su bliži stavu da će se europski problem s energijom dugoročno efikasnije riješiti povećanjem ulaganja u zelenu tranziciju odnosno proizvodnjom što više energije iz obnovljivih izvora kako bi se smanjila energetska ovisnost uz naravno štednju energije.
Studeni bi u Europskoj bi komisiji trebao biti mjesec donošenja nekih odluka poput onih hoće li se cijene plina nadalje ograničavati u slučaju snažnog rasta, ali i kako će se među članicama EU dijeliti zalihe plina iz sada potpuno punih skladišta. Prema statističkom servisu Statista veleprodajne cijene električne energije u EU pale su u prvoj polovici 2023., godine nakon skoka tijekom dvije ranije godine, a u rujnu ove godine među praćenim zemljama najviše su bile u Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj.
