POSLJEDICE RATA U UKRAJINI: Nakon pada vrijednosti, euro se oporavlja u odnosu na dolar
Unatoč inflaciji, Europska središnja banka za sada neće dizati referentne kamate. To je uz ratni sukob u Ukrajini i trgovinske veze eurozone s Rusijom, razlog, koji bi mogao utjecati na daljnje slabljenje eura prema dolaru. Ipak, bez obzira na prijetnje, euro se u posljednjih mjesec dana u odnosu na dolar oporavio i nadalje se za euro može dobiti iznad 1,1 dolar, odnosno oko 1,145 dolara za euro. Od početka ruske invazije američki dolar je ojačao u odnosu na euro za 3,8 posto. Investitori su naime tražili sigurnija ulaganja, pa je energetska oslonjenost Europe na Rusiju predstavljala rizik koji je percepcijski predstavljao izazov za ulagače. Smirivanjem tržišta energenata, djelomično se uklanja rizik, ali pritisak na slabljene eura bi se mogao nastaviti.
Prošli tjedan na sastanku Europske središnje banke Upravno vijeće ustvrdilo je otvorenost prema budućim mjerama monetarne politike. Do promjene ključnih kamatnih stopa nije došlo, kao što se je i očekivalo, a ono će uslijediti nakon završetka programa kupnji vrijednosnica, najvjerojatnije u rujnu i bit će postupno, prema očekivanju po 25 baznih bodova u tromjesečju.
Najave o podizanju kamatnih stopa izazvane su prijetećom stagflacijom uslijed rata u Ukrajini i snažnih inflatornih pritisaka. Iako se očekuju pad inflacije na stopu nižu od 2 posto i solidne stope gospodarskog rasta, neki analitičari još su skeptični prema tim prognozama.
ECB: Veće kamate u rujnu, nastavlja se kupovanje obveznica
ECB će, kako je potvrđeno, obustaviti neto kupnju u sklopu hitnog programa „pandemic emergency purchase programme“, krajem ovoga mjeseca te reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024. godine. Povećat će se i program kupnji obveznica u okviru programa APP, pa će do kraja lipnja kupiti 90 milijardi vrijednih obveznica i to oko 40 milijardi eura u travnju, 30 milijardi u svibnju i 20 milijardi u lipnju, dok će se neto kupnje u trećem tromjesečju prilagoditi na osnovi podataka i u skladu s kontinuiranom procjenom izgleda vezanih za inflaciju.
Kako su nedavno napisali analitičari RBA, rat u Ukrajini donijet će za euro područje značajna trgovinska ograničenja u odnosima s Rusijom. Izvozni odnosi već su bili zategnuti nakon anektiranja Krima i stoga je izvozna kvota za euro područje već prilično niska (izvoz robe iznosi otprilike 0,6% BDP-a). Odlučujući čimbenik je najprije uvoz robe koja se ne može u potpunosti zamijeniti nekom drugom u kratkom roku. Izračuni su temeljeni na pretpostavci da se uvoz esencijalnih sirovina i industrijskih metala iz Rusije neće potpuno zaustaviti. Također, očekuju se trajno više cijene za navedenu robu i za neke robe poput pšenice. Učinak viših cijena će imati negativan utjecaj na raspoloživi dohodak i profitabilnost te će opteretiti potrošnju i ulaganja kao i cjelokupno povjerenje. Kao rezultat, nova predviđanja pretpostavljaju prosječnu godišnju inflaciju iznad 5 posto u tekućoj godini te rast BDP-a oko 3,3 posto na godišnjoj razini u odnosu na 4 posto koliko se očekivalo ranije, donosi analiza RBA.
