Čak 36 milijardi kuna iz ‘čarapa’ treba promijeniti u euro: Banke za iznos veći od 105 tisuća kuna traže porijeklo novca!
Nakon pada kamatnih stopa na štednju mnogi su se građani odlučili štedjeti kod kuće, odnosno držati svoj novac u takozvanim ‘čarapama’ pa službena procjena govori da je u Hrvatskoj 36 milijardi kuna gotovine u opticaju, pri čemu se većina iznosa odnosi na štednju građana. Neslužbene procjene pak koje u priču uvode i visok udio sive ekonomije u gospodarstvu govore i da se ispod stola zavrti i 25 posto BDP-a, što bi bilo oko 100 milijardi kuna, pa se može očekivati da bi se iz ‘čarapa’ moglo izvući i više od očekivanih 36 milijardi kuna.
HNB preporučuje građanima da kune polože u banke već ove godine kako bi se na prvi dan 2023. automatski konvertirale u eure. Vjeruje se da će većina građana poslušati savjet pa bi se bankarski depoziti mogli uskoro povećati za oko 25 milijardi kuna nakon što građani počnu u banke donositi svoju štednju iz ormara, madraca ili čarapa.
Građani 90 posto novca drže u bankama
Novac kojeg drže građani doma je tek desetina iznosa od onoga koji se nalazi trenutačno na njihovim računima u bankama, ali ipak puno veći u odnosu na deset godina prije, čemu je prije svega razlog pad kamata na štednju, za gotovo četiri postotna boda.
Građane koji i dalje više vjeruju u štednju u kući nego u banci mogla bi, početkom godine, dočekati velika gužva na šalterima banaka, zbog navale da se novac položi na račune ili zamijeni za euro.
Onaj dio građana koji imaju veliku količinu novca u gotovini dočekat će i još jedan problem. Svatko tko će s više stotina tisuća kuna ušetati u banku i tražiti polog ili zamjenu za eure, ostat će zatečen pitanjem o porijeklu novca. Naime, na zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura i zamjenu gotovog novca kune uz polog na račun u euru primjenjivat će se propisi kojima se uređuje sprječavanje pranje novca i financiranje terorizma. Oni bankarima nalažu preispitivanje svake gotovinske transakcije od 200 tisuća kuna i više, a za iznose od 105.000 tisuća kuna i više dokazuje se porijeklo novca. Ako su građani prema procjeni niskorizični, mogu se usmeno očitovati. Za one koji se procijene visokorizičnima, traži se dokumentacija kojom dokazuju porijeklo novca. Za to postoje sustavi, koji se u procjeni s niz parametara.
S druge strane, građani se mogu odlučiti i dio po dio kuna mijenjati u eure već ove godine u mjenjačnicama ili bankama, ali će u tom slučaju izgubiti na tečajnim razlikama, barem za sada, jer se trenutačno za eure može dobiti manje kuna, nego što će to biti od 1. siječnja kada će se konverzija obavljati najvjerojatnije po tečaju od 7,53450 kuna za jedan euro. Velike iznose sigurno nije isplativo konvertirati po, i za nekoliko lipa manji tečaj, jer se gubi ne mali novac na tečajnim razlikama.
Zbog ukidanja njemačke marke u sustav ušlo 3,5 milijarde eura
Ako se vratimo u povijest, prilikom uvođenja eura, hrvatski su građani iz svojih čarapa tada vadili njemačke marke i u nešto manjem obimu druge valute te ih prebacili u banke. Tada je u sustav ušlo 3,5 milijardi eura, dvije milijarde su ostale, a ostatak su građani opet povukli na čuvanje ‘kod kuće’. I sada su pretpostavke da će se veći dio ostaviti u bankama, ali i dio opet povući, za mnoge, na sigurnije mjesto u svom domu.
Preporuke su građanima da što prije krenu polagati kune na bankovne račune kako bi se 1. siječnja 2023. godine automatski i besplatno konvertirale u eure. Što se tiče depozita i kredita građani ne trebaju brinuti, preračunavanje u euro će se obaviti automatski na dan uvođenja eura po fiksnom tečaju konverzije i bez troška. Ugovori o svim kreditima i depozitima će nastaviti vrijediti. Fiksne kamatne stope ostaju fiksne, a kod promjenjivih kamatnih stopa obavit će se prilagodba promjenjivog parametra, ako je potrebna, zbog zaokruživanja. Pri čemu potrošač neće biti u lošijem položaju nego što je bio prije.
Ako se kune ne polože u banku tijekom ove godine, kako bi se automatski konvertirale u eure 1. siječnja, mogućnost konverzije bit će moguća tijekom cijele sljedeće godine u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga u HNB-u, novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice naredne tri godine.
Inače, kod konverzije bit će potrebno povući oko 500 milijuna kuna novčanica i 1,1 milijardu kovanica kuna i istovremeno puštanje u optjecaj adekvatne količine kovanica i novčanica eura.
