DEVET DANA DO EURA Loše vijesti iz eurozone, tvrtke su pesimistične i očekuju pad prometa i zarade, a boje se i skupih kredita
Domaće tvrtke i stanovništvo imalo je velika očekivanja od nižih kamatnih stopa ulaskom u eurozonu. No trenutačna situacija niti u eurozoni nije najbolja. Tvrtkama su osim skupljih kredita i uvjeti financiranja pooštreni, a prema broju prijavljenih tvrtki koji se suočavaju s tim problemom, posljednji puta je takva situacija bila prisutna 2009. godine.
Lošija profitabilnost tvrtki
U Hrvatskoj, kako je izvijestio HNB, negativni inozemni šokovi dosad su više utjecali na domaći prerađivački sektor zbog njegove osjetljivosti na visoke troškove energije i ograničenja u globalnim lancima opskrbe. Nasuprot tome, uslužni je sektor dosad nadvladao poteškoće koje su zahvatile svijet zahvaljujući snažnoj potražnji nakon ukidanja većine epidemioloških mjera.
Ipak, zaključuje se u domaćoj središnjoj banci ‘da će se u procesu ulaska Hrvatske u europodručje zbog usklađivanja monetarnog instrumentarija povećati višak likvidnosti domaćega bakarskog sektora, a to će ublažiti pogoršanje uvjeta financiranja domaćega gospodarstva zbog očekivanog postroživanja monetarne politike ESB-a.’
Prema posljednjem istraživanju koje su proveli analitičari ECB-a među tvrtkama u europodručju, a koje obuhvaća razdoblje od travnja do rujna, vidljiv je nastavak oporavka poslovne aktivnosti nakon korona krize, ali s obzirom na rast troškova profitabilnost je lošija.
Ne očekuje se bolje poslovanje u eurozoni
Istraživanje je obuhvatilo uzorak od 10.984 poduzeća u eurozoni, od kojih je 10.006 (91,1 posto) imalo manje od 250 zaposlenih.
Slabiji optimizam među tvrtkama prisutan je zbog rata u Ukrajini i rastuće inflacije. U odnosu na prethodno istraživanje manje je onih koji očekuju povećanje prometa u sljedećih šest mjeseci, odnosno bolju poslovnu aktivnost.
Zbog viših proizvodnih troškova energije, materijala i rada, kao i financiranja, više je poduzeća zabilježilo pad profitabilnosti, unatoč rastu prometa.
Tvrtke iz europodručja signalizirale su povećanu potrebu za financiranjem, ali i manju dostupnost, što je rezultiralo povećanjem jaza u financiranju, posebno za velika poduzeća. Među najvećim zemljama europodručja jaz u financiranju najviše se povećao u Francuskoj i Njemačkoj. Španjolske i njemačke tvrtke najviše su izvijestile o povećanju bankovnih kamatnih stopa.
Financiranja su se najviše koristila za fiksna ulaganja, zalihe i obrtni kapital.
Zaradit će se manje nego lani
Više je manjih i srednjih prijavilo nastavak pogoršanja neto dobiti, a velike signalizirale pad dobiti, nakon povećanja u prethodnom razdoblju.
Lošiju dobit najviše su prijavile talijanske i španjolske tvrtke, dok je trošak rada u svim zemljama sličan, osim u Italiji, gdje je povećanje slabije prisutno.
Njemačke i španjolske tvrtke izvijestile su o blagom smanjenju omjera duga i imovine, a francuske i posebno talijanske tvrtke signalizirale su porast.
Pokazatelj financijske ranjivosti posebno se povećao za njemačka poduzeća, a gotovo ista kao i ranije bila je u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj.
No u sva četiri najveća gospodarstva, tvrtke su prijavile pad profitabilnosti.
Nema dovoljno radnika
Nedostatak kvalificirane radne snage i dalje je glavna briga za poduzeća u europodručju (29 posto), a slijedi ga povećanje troškova proizvodnje i rada (19 posto). Istodobno, zabrinutost oko pristupa financiranju ostala je nepromijenjena (6 posto), dok je zabrinutost oko poteškoća u pronalaženju klijenata smanjena (11 posto).
U usporedbi s prosjekom eurozone, njemačke tvrtke koje su odgovorile na anketu bile su posebno zabrinute zbog dostupnosti kvalificirane radne snage, a manje zbog troškova proizvodnje, dok je kod talijanskih i španjolskih tvrtki situacija bila obrnuta.
Što se tiče budućih izgleda, kako je odgovoreno u anketi ECB-a, tvrtke europodručja su pesimistična u pogledu dostupnosti financiranja, a njih četvrtina očekuje pogoršanje u sljedećih šest mjeseci.
Među najvećim zemljama eurozone, najpesimističnija mišljenja o općem gospodarskom okruženju došla su od španjolskih i njemačkih kompanija.
