Od iduće godine kamate na kredite trebale bi još pasti – ako ih na rast ne potjera inflacija
Ulaskom u eurozonu građane bi mogle dočekati i niže kamatne stope na kredite. Oni koji su ugovorili varijabilnu kamatu, to bi mogli brzo osjetiti, a oni s fiksnom će moći refinancirati kredit po povoljnijoj kamati.
Tako bi bilo da nije divljanja inflacije koja bi, nažalost, mogla neutralizirati pad kamata, a osim toga tu su i rizici za visinu kamata poput rizika države, troška izvora sredstava, marže banaka…
Euro donosi bolji kreditni rejting Hrvatske
Rizik države će sigurno biti smanjen uvođenjem eura. Bonitetna kuća Fitch Ratings koja određuje kreditni rejting zemlje već je navela da uvođenje eura znači dva stupnja bolji kreditni rejting Hrvatske, što onda utječe na pad premije rizika, pa zatim i kamate.
Međutim globalno završava era jeftinog novca koja je počela zbog krize. Centralne banke lagano podižu stope referentnih kamata kako bi obuzdale inflaciju pa bi zapravo kamate mogle i porasti i na kredite, ali ne kao posljedica specifične situacije Hrvatskoj već globalne ekonomije. Podsjetimo se, kamatne stope na stambene kredite za vrijeme krize, a prije politike ‘štampanja novca’ bile su i veće od 6 posto, ali tada je počelo snižavanje baznih kamata pa su i rate na kredite bile manje. Europska centralna banka ECB spustila je kamatu na negativan iznos, a kamate na kredite u Hrvatskoj pale su na oko 3 posto za stambene kredite. Sada se pak očekuje da će ta bazna kamatna stopa koja je osnova za računanje svih ostalih kamata rasti i u Europi i u SAD-u.
FED je u studenome počeo smanjivati mjesečni otkup obveznica, a kamatnu stopu do daljnjega je ostavio nepromijenjenom. Politika ECB-a također je ostala izrazito akomodativna tijekom 2021., pri čemu je u rujnu donesena odluka o postupnom smanjenju otkupa vrijednosnica u sklopu pandemijskog programa. Time se, nešto blažim intenzitetom, nastavlja politika kvantitativnog popuštanja. ESB je ključne kamatne stope zadržao na izrazito niskim razinama kao i FED. Njihovo povećanje u eurozoni očekuje se tek krajem sljedeće godine i to za svega 0,05 postotnih bodova.
‘Takav zaokret u monetarnim politikama može znatno utjecati i na uvjete financiranja u Hrvatskoj. Globalna financijska tržišta trenutačno očekuju postupno pooštravanje uvjeta financiranja uz zadržavanje referentnih kamatnih stopa na nižim razinama od onih koje su se bilježile prije pandemije, a pogotovo od razina zabilježenih prije izbijanja globalne financijske krize. Promjena uvjeta financiranja na domaćem tržištu ovisit će o brzini normalizacije monetarne politike u okružju (poglavito u europodručju), pri čemu te utjecaje može ublažiti poboljšanje percepcije rizičnosti Hrvatske, odnosno jačanje makroekonomskih fundamenata, kao i proces uvođenja eura’ – komentira se u novom biltenu makroekonomskih kretanja HNB-a.
U povijest odlazi valutni rizik
Kako su pojašnjavali iz središnje banke, ako se kamatne stope zadrže na sadašnjoj niskoj razini, tada će biti vidljivo postupno smanjenje kamatnih stopa i za građane na njihovim kreditima. No, ako se uvođenje eura dogodi u ciklusu povećanja kamatnih stopa u europodručju, u tom će slučaju rast kamatnih stopa u Hrvatskoj biti sporiji nego što bi bio u slučaju da Hrvatska ostane izvan europodručja.
Ako kamate padnu to se neće osjetiti kod kredita odobrenih uz fiksnu stopu ili uz varijabilnu stopu vezanu uz Euribor, nego samo kod kredita odobrenih uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) i to postupno, a moguće i prije samog uvođenja eura. Zato će građani kojima je kredit vezan uz fiksnu kamatnu stopu ili varijabilnu vezanu uz Euribor moći samo refinancirati kredit kako bi s novim ugovorom imali nižu kamatu.
Kamate u RH već nekoliko godina imaju silazan trend i na povijesno su niskim razinama. Trend je pojačan najavom ulaska u eurozonu. Prije svega za kredite u eurima, kojima je kamata bila nešto povoljnija nego u kunama, dok su na novijim kreditima gotovo izjednačene, čemu je razlog ulazak u ERM II i definiran datum uvođenja eura. Ono što je bitno, ulaskom u eurozonu, krediti će biti u eurima i valutnog rizika više neće biti. Posebno je to sretna okolnost znaju li se ne tako davne muke valutnog rizika s kreditima u švicarskim francima.
Spomenimo i da će se konverzija kredita pri ulasku u eurozonu biti uređena zakonom o euru, kojim će se osigurati da se iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima automatski preračunaju u iznose u eurima prema fiksnom tečaju konverzije, bez naknade za dužnike, a regulirat će se i pitanje kamatnih stopa.
Ako je kredit ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, u tom slučaju neće biti potrebna nikakva prilagodba, a kod kredita ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu, u nekim će slučajevima biti potrebno prilagoditi promjenjivi parametar a pri čemu se dužnik neće smjeti naći u nepovoljnijem položaju nego što bi bio da nije došlo do uvođenja eura, odnosno kamatna stopa ostat će ista ili će se neznatno smanjiti.
