Istraživanje EIB-a: Tvrtke iz srednje i jugoistočne Europe teže dolaze do novca, manje ulažu u istraživanje i razvoj, ali su sklonije inovacijama
Europske tvrtke još se uvijek suočavaju s povećanim cijenama energije, otežanim uvjetima na tržištu rada gdje vlada nedostatak potrebnih vještina, pooštravanjem financijskih uvjeta te općom neizvjesnošću, a svi ti izazovi još su i ozbiljniji za kompanije iz središnje i jugoistočne Europe, zaključak je ovojesenskog istraživanja EIBIS Europske investicijske banke (EIB) u kojem svake godine sudjeluje 12.500 kompanija.
Ulaganja se ipak oporavljaju
Kompanijama iz središnje i jugoistočne Europe situacija je dodatno otežana zbog blizine rusko – ukrajinskog rata, visokog udjela fosilnih goriva u energetskom miksu te zbog trajne transformacije novi model rasta temeljen na novim tehnologijama.
Istraživanje Europske investicijske banke pokazuje kako su investicijski nedostaci u središnjoj i jugoistočnoj Europi i dalje veći nego u Europskoj uniji ili Sjedinjenim Državama. Naime, samo 77 posto tvrtki iz dviju spomenutih regija izvještava o općenito dostatnim razinama ulaganja u posljednjih nekoliko godina dok je na razini cijele EU riječ o 80 posto, a u SAD-u 81 posto tvrtki.
Ulaganja se u središnjoj i jugoistočnoj Europi oporavljaju jer tvrtke nastoje raskinuti sa starim kapitalno intenzivnim modelom rasta te traže nove prilike, posebice u tehnologiji i inovacijama. Međutim, manje kompanija iz tih dviju regija nego što je prosjek za EU su ulagale u istraživanje i razvoj, softver te u obuku i poslovne procese. Riječ je o 24 posto tvrtki iz središnje i jugoistočne Europe naspram prosjeka EU od 37 posto kompanija.
Tvrtke iz Slovenije i Češke sklonije inovacijama
Ipak, tvrtke u tim regijama sklonije su inovacijama po čemu se prema EIB-ovu istraživanju ističu tvrtke iz Slovenije i Češke.
Više od trećine tvrtki iz dviju regija, njih 34 posto koje su koristile vanjsko financiranje primale su bespovratna sredstva, što se odnosi na korištenje EU fondova. Najvjerojatniji primatelji bespovratnih sredstava su tvrtke u sektoru infrastrukture, njih 63 posto, a najmanje je vjerojatno da će takvu pomoć primiti proizvodne tvrtke, svega 19 posto.
Velike su razlike između zemalja u dvjema regijama kad je riječ o bespovratnim potporama kao dijelu vanjskog financiranja jer se njihov udio kreće od 53 posto u Mađarskoj do svega 8 posto u Slovačkoj.
Središnja i jugoistočna Europa imaju više financijski ograničenih poduzeća od prosjeka EU, 9,2 posto naspram 6,2 posto, a ta su ograničenja vjerojatnija za mala i srednja poduzeća nego za velika. Litva, Latvija i Rumunjska prijavljuju najveće udjele financijski ograničena poduzeća u dvjema regijama, dok Češka i Slovenija prijavljuju najniži.
Banke u regiji su stabilne
U bankarskom sektoru dominira nekoliko međunarodnih prekograničnih bankarskih grupa koje kontroliraju više od 50 posto cjelokupne bankarske imovine u regiji, a izuzmu li se Mađarska i Poljska udio stranih banaka u drugim zemljama je između 70 i 95 posto.
Banke u regijama su, prema rezultatima istraživanja EIB-a likvidne, stabilne i profitabilne, a omjeri kredita i depozita su se stabilizirali na između 70 i 80 posto u prosjeku. Banke sve manje ovise o financiraju iz svojih matica, a povrat na kapital je ostao iznad 10 posto tijekom posljednjih desetljeća.
Iako su komercijalne banke važne za financiranje tvrtki dominantno je interno financiranje koje čini 70 posto financiranja naspram prosjeka EU od 65 posto. Udio poduzeća koja koriste vanjsko financiranje najveći je u Rumunjskoj (32%), a najniži u Češkoj (18%).
