PROGNOZE ECB-a Europsko će gospodarstvo rasti sporo, ali Europljani će i dalje puno trošiti i tako hraniti inflaciju
Gospodarska aktivnost sljedećih će mjeseci ostati slaba, potvrdili su još jednom analitičari Europske središnje banke, a zamah bi se trebao osjetiti s vremenom zbog jačanja dohotka koje će potaknuti osobnu potrošnju, ali ne pretjerano.
Znatno veće kamate na kredite
Rast BDP-a trebao bi ojačati potpomognut smanjenjem inflacijskih pritisaka i otpornim rastom dohotka od rada, koji omogućuje oporavak realnoga raspoloživog dohotka i privatne potrošnje. Učinak tih pozitivnih činitelja trebao bi međutim biti neutraliziran učinkom viših kamatnih stopa i strožih uvjeta ponude kredita koji u sve većoj mjeri utječu na realno gospodarstvo, stoji u novom biltenu Europske središnje banke.
Kamatne stope monetarne politike ESB-a su naime znatno porasle u kratkom razdoblju, odnosno za ukupno 425 baznih bodova u razdoblju od srpnja 2022. do 13. rujna 2023. Stoga su porasle i kamate na kredite prema građanima i tvrtkama i usporile plasman kredita.
Godišnja stopa rasta kredita poduzećima, koja je u lipnju iznosila 3 %, u srpnju se smanjila na 2,2 %. Krediti kućanstvima također su slabije rasli, i to po stopi od 1,3 %, u odnosu na 1,7 % u lipnju. Na temelju podataka iz posljednja tri mjeseca krediti kućanstvima smanjili su se po anualiziranoj stopi od 0,8 %, što je najveće smanjenje od uvođenja eura.
Gospodarstvo stagnira
Kamatne stope banaka na nove kredite nefinancijskim društvima porasle su na 4,93 % u srpnju, što je najviša razina od kraja 2008. Usporedbe radi, u lipnju 2023. iznosile su 4,78 %, a u lipnju 2022., odnosno prije nego što je ESB počeo povećavati svoje ključne kamatne stope, bile su 1,83 %
Ipak, kod nas je situacija malo drugačija, za sada tolikog rasta kamata nema, a potražnja za kreditima je još uvijek na visokim razinama, ponajprije kod stanovništva. Pa je tako i u srpnju rast ukupnih kredita u odnosu na lipanj potaknut kreditnom aktivnošću u sektoru stanovništva, budući da su stambeni krediti porasli za 158 milijuna eura što predstavlja najsnažniji rast u zadnjih godinu dana, te rastom gotovinskih nenamjenskih kredita za 67 milijuna eura, pokazuju podaci HNB-a. Snažan rast stambenih kredita u srpnju rezultat je novog kruga dodjele državnih subvencija za stambene kredite.
Rast ukupnih kredita domaćim sektorima nastavio se usporavati na godišnjoj razini, s 9,2% u lipnju na 8,2% u srpnju. Rast kredita nefinancijskim poduzećima imao je blagi pad (s 13,5% u lipnju na 10,8% u srpnju) dok je rast kredita stanovništvu nastavio ubrzavati (sa 6,6% na 6,9.
Gospodarstvo je u prvoj polovici godine u europodručju stagniralo, a ništa bolja situacija nije niti bila u trećem tromjesečju.
Povijesno niska nezaposlenost
Prema procjeni, prosječni rast realnog BDP-a trebao bi se usporiti s 3,4 %, koliko je iznosio u 2022., na 0,7 % u 2023., a zatim se povećati na 1 % u 2024. i 1,5 % u 2025. u europodručju.
Rast bi mogao biti sporiji ako utjecaj monetarne politike bude jači nego što se očekuje ili ako svjetsko gospodarstvo oslabi, primjerice zbog daljnjeg usporavanja kineskoga gospodarstva. Nasuprot tomu, mogao bi biti veći nego što se predviđa dovedu li snažno tržište rada, rast realnih dohodaka i sve manja neizvjesnost do većeg povjerenja i veće potrošnje pojedinaca i poduzeća, navodi se.
U razdoblju od 2024. do 2025. globalna bi trgovina, prema projekcijama, trebala donekle povratiti zamah, a njezin bi rast trebao biti usklađeniji s realnim BDP-om, pri čemu se očekuje povećanje od 3,2 % u 2024. i 3,3 % u 2025. Rast inozemne potražnje europodručja trebao bi ove godine ostati nepromijenjen, a u razdoblju od 2024. do 2025. porasti za 3 % godišnje.
Stopa nezaposlenosti u srpnju je i dalje bila na povijesno niskoj razini od 6,4 %, zaposlenost je rasla po stopi od 0,2 % u drugom tromjesečju, ali se njezin rast usporava. Otvara se manje radnih mjesta i u uslužnom sektoru, koji je bio važan pokretač rasta zaposlenosti od sredine 2022.
