ZAMJENA ZA RUSIJU Europljani našli nove energetske partnere u Norvežanima, SAD-u, Kazahstanu i sjeveru Afrike
Samo 2,7 posto naftnih ulja, 13,8 posto plina u plinovitom stanju, te 12,4 posto plina u tekućem stanju prema financijskoj vrijednosti uvezle su članice Europske unije iz Rusije između 1. travnja i 30. lipnja ove (2023.) godine, podaci su Eurostata koji je objavio kako je u tom, drugom kvartalu u odnosu na isto razdoblje prošle (2022) godine uvoz energenata u EU smanjen 39,4 posto u vrijednosti i 11,3 posto u količini, pri čemu uvoza iz Rusije padaju u svim kategorijama.
Pao uvoz nafte iz Rusije za 82 posto
Uvoz energenata u EU pada drugi kvartal zaredom za razliku od snažnog rasta uvoza koji je obilježio razdoblje između 2021. i 2022. godine.
U drugom tromjesečju ove (2023) godine uvoz naftnih ulja iz Rusije pao je s lanjskog (2022) mjesečnog prosjeka od 8,7 milijuna tona na 1,6 milijuna tona, odnosno za 82 posto. Riječ je o usporedbi za prvi puni poslovni kvartal od početka ruske agresije na Ukrajinu krajem veljače 2022. godine nakon čega je EU uvela sankcije Rusiji i počela tražiti alternativne dobavljače energenata.
Uvoz energenata u EU iz drugih zemalja, osim Rusije tako je u ovogodišnjem drugom kvartalu u odnosu na lanjski porastao za 5,8 milijuna tona (sa 31,5 milijuna tona na 37,3 milijuna tona). Dok je EU u uvezenim količinama lani iz Rusije za potrebe svojih članica dopremala petinu nafte (21,6 posto) u drugom kvartalu 2023. taj je uvoz sveden na svega 4 posto.
Prema vrijednosti uvoza Rusija je u lani (2022) u drugom kvartalu za Europsku uniju bila vodeći dobavljač naftnih ulja s udjelom od 15,9 posto, no taj se udjel u drugom kvartalu ove (2023) godine smanjio za 13,2 postotnih bodova na svega 2,7 posto. Prema Eurostatu na tom su padu kao novi dobavljači profitirali Norveška odakle je uvoz rastao za 3,5 postotnih bodova na 13,7 posto udjela, Kazahstan s rastom od 3,2 postotna boda na 10,2 posto udjela te SAD s rastom od 2,1 postotni bod na 13,6 posto udjela. Uz ta tro tržišta povećao se uvoz i iz Saudijske Arabije, a Libija je s udjelom od 8,1 posto postala važan partner EU uvozu nafte.
Plin sad dolazi iz Norveške
Zbog agresije na Ukrajinu Europska unija je značajno smanjila i uvoz prirodnog plina u plinovitom stanju iz Rusije koji je u promatranom razdoblju u financijskoj vrijednosti pao za 14,5 postotnih bodova na 13,8 posto ukupnog uvoza EU, a najveći dobitnici su Alžir iz kojeg je uvoz u EU rastao za 9,3 postotnih bodova, te Norveška s rastom za 6,2 postotnih bodova.
Najviše prirodnog plina EU je uvezla iz Norveške koja je zauzela čak 44,3 posto udjela u ukupnom uvozu prirodnog plina u plinovitom stanju, a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo sa 17,8 posto i Alžir sa 16,5 posto.
Daleko najveći dobavljač ukapljenog prirodnog plina za EU ostaje SAD s udjelom 46,4 posto u drugom kvartalu ove (2023.) godine, no Rusija je druga s udjelom od 12,4 posto, a treći je Katar s 10,9 posto udjela te slijede Alžir sa 9,9 posto udjela i Nigerija sa 5,1 posto. No, uvoz je povećan samo iz Alžira (5,2 postotna boda) i Nigerije ( 1 postotni bod) dok su udjeli SAD-a, Rusije i Katara pali.
