RADNA SNAGA Europi nedostaju zidari, kuhari i obiteljski liječnici, a dekoratera interijera, tajnica i službenika ima i za izvoz!
Zidari i srodni ranici, stolari i tesari, vozači teških kamiona, medicinske sestre i tehničari, vodoinstalateri i cjevari, građevinski i srodni električari, zavarivači i bacači plamena, developeri softvera, kuhari i liječnici opće medicine, zanimanja su za koja u zemljama Europske unije kronično nedostaje kvalificiranih zaposlenika, pokazala je analiza manjkova viškova radne snage EURES-a, mreže europskih službi za zapošljavanje koja u svrhu osiguravanja veće mobilnosti radnika djeluje već gotovo 30 godina.
Kronično nedostaje radnika u građevini
Nabrojena zanimanja izdvojena su kao ona s kroničnim nedostatkom radnika zato što su se u posljednjih šest godina od 2017. do 2022. svake godine plasirala u vrh liste po tom kriteriju pa se smatra da je riječ o strukturnom problemu.
Nedostatak radnika za ta zanimanja prijavilo je između 15 i 19 zemalja EU, a u izvješću EURES-a stoji kako je se uz brojne druge razloge kao značajan uzrok tog nedostatka svodi na neodgovarajuće uvijete rada.
Analiza tržišta rada za 2022. godinu pokazala je da je prema podacima Europskog stručnog centra (ECE) jedna od najvećih koncentracija manjka radne snage bila u sektoru zdravstva.
Među zemljama na koje se taj deficit odnosi je i Hrvatska, a ostale su Njemačka, Danska, Belgija, Francuska, Rumunjska i Švedska.
Nedostaci radnika lani su (2022.) bili koncentrirani i u sektoru ugostiteljstva, a među zemljama na koje se to odnosi ponovno je Hrvatska u društvu s Njemačkom, Ciprom i Španjolskom. Nedostatak radnika građevinarstvu posebno se odnosi na Irsku, Luksemburg i Poljsku, a u ICT industriji na Njemačku, Španjolsku i Poljsku.
Hrvatska prijavila deficit 40 zanimanja
Za samo 12 godina, odnosno do 2035. godine u Europi će biti oko 50 milijuna radno sposobnih ljudi manje nego 2010. godine, a prema Eurostatu već više od 75 posto poduzeća u EU ima problema s pronalaženjem stručnjaka s potrebnim vještinama za popunjavanje radnih mjesta što koči gospodarski rast.
EURES-ovo posljednje izvješće ističe kako su nestašice ponajviše koncentrirane na sjeveru i zapadu Europe iako je znatan broj nestašica koncentriran i u Italiji.
Hrvatska je u tom izvješću prijavila nedostatak radnika za 40 zanimanja, Slovenija za 107, Nizozemska za 166, Belgija za 164, a Italija za 205, dok je Švicarska za koju se uz Norvešku podaci prate iako nisu članice EU rekorder s nedostatkom radnika za čak 240 zanimanja.
Na francuskoj listi je 77 zanimanja s deficitom radnika, a na njemačkoj tek 30, manje nego na poljskoj gdje ih je 45. Među zemlje s kraćim popisom zanimanja za koje nemaju dovoljno radnika nalaze se Grčka sa samo šest zanimanja, Češka s njih 12, Malta sa 16 ili Španjolska s 23 zanimanja.
Glavni deficiti radnika su u obrtničkim zanimanjima, posebno u građevinarstvu, donekle u strojarstvu, sektorima zdravstva, softwarea i ugostiteljstva, no EURES-ovo izvješće prati i viškove radnika za određene poslove.
I novinari višak u osam zemalja
Deset profesionalnih zanimanja koja su klasificirana kao ona koja premašuju potražnju na tržištu uključuje pet zanimanja u kreativnim umjetnostima i pet zanimanja u humanističkim znanostima.
Međutim, glavni uredski službenici, izvršni tajnici i glavni tajnici su među najčešće su identificiranim suficitarnim zanimanjima i sadrže vrlo velik broj radnika – osobito u slučaju općih službenika i glavnih tajnika.
Zanimljivo je istaknuti kako je čak 13 zemalja kao zanimanje s viškom radnika navelo grafičke i multimedijske dizajnere, no višak nije prevelik jer je ocijenjen s 20 posto, za razliku od službenika i tajnica koji se ocjenjuju kao značajno ozbiljniji višak.
Značajan je višak fotografa u sedam zemalja sa ozbiljnošću viška od 100 posto, a previše ima i dizajnera i dekoratera interijera u osam zemalja s ozbiljnošću od 67 posto. Višak je i novinara u osam zemalja, ali ozbiljnošću od 25 posto.
