NEMA KRIZE Europu očekuje ubrzanje rasta BDP-a u 2024. godini, a oporavit će se i plaće, tvrdi ECB
Gospodarski rast mogao bi ubrzati sljedeće godine, a kao značajna komponenta rasta mogla bi biti osobna potrošnja koja bi se uslijed pada inflacije i većeg raspoloživog dohotka trebala povećati. Očekuju se i manja ulaganja u nekretnine kao i poslovna ulaganja te usporen rast zaposlenosti uz blagu rast nezaposlenosti. Neke su to od novih projekcija Europske središnje banke.
BDP će rasti oko 1 posto
Gospodarska aktivnost u europodručju rasla je prigušenim tempom u prvoj polovici 2023., unatoč visokoj razini zaostalih proizvodnih narudžbi i smirivanju visokih cijena energije. No ti su učinci uglavnom oslabili, a ojačali stroži uvjeti financiranja, slabog poslovnog i potrošačkog povjerenja te niske inozemne potražnje.
Očekuje se da će se rast ubrzati od 2024. godine, usporedo s rastom inozemne potražnje i većim prihodima, s padom inflacije, snažnim nominalnim rastom plaća i još uvijek niskom, iako blago rastućom, nezaposlenošću.
No rast će, navode, i dalje biti prigušen jer ESB-ova monetarna politika pooštrava te nepovoljni uvjeti ponude kredita loše utječu na realno gospodarstvo. Očekuje se da će prosječni godišnji rast realnog BDP-a usporiti s 3,4 % u 2022. na 0,7 % u 2023., prije nego što se oporavi na 1 % u 2024. i na 1,5 % u 2025. godini.
Tako su u odnosu na lipanj izgledi za BDP revidirani naniže za 0,2 postotna boda za 2023., 0,5 postotnih bodova za 2024. i 0,1 postotni bod za 2025. godinu. Što će tiče komponenti BDP-a, očekuje se i da će se realna potrošnja kućanstava postupno oporaviti i poduprijeti gospodarski rast.
U prvoj polovici godine osobna potrošnja je uglavnom ostala na istoj razini, pri čemu se je smanjila potrošnja energije i hrane, a opstala potrošnja usluga. Kako se inflacija bude smanjivala tako bi i osobna potrošnja trebala rasti i ojačavati gospodarski rast. Ipak, rast osobne potrošnje revidiran je naniže za 0,3 postotna boda u sljedećoj godini u odnosu na ranije projekcije.
Bit će i niska nezaposlenost
Nakon blagog pada u 2022. očekuje se da će se ove godine realni raspoloživi dohodak oporaviti. Prema procjeni mogao bi porasti za 0,6 posto u ovoj godini, 1 posto sljedeće godine i 1,2 posto u 2025. godini.
Očekuje se, nadalje, da će se HICP inflacija smanjiti s prosječnih 8,4 % u 2022. na 5,6 % u 2023., 3,2 % u 2024. i 2,1 % u 2025., dosegnuvši cilj u trećem tromjesečju 2025. U usporedbi s projekcijama iz lipnja 2023., HICP inflacija je revidirana prema gore za 2023. i 2024., potaknuta višim terminskim cijenama energije, i niže za 2025. godinu.
Očekuje se i da će se rast plaća postupno smanjivati od sredine ove godine.
Industrijska proizvodnja oslabila je u drugom tromjesečju, unatoč potpori povijesno velikih zaostataka u narudžbama u kontekstu ublažavanja uskih grla u opskrbi. Jedino je uslužna djelatnost u drugom tromjesečju zabilježila pozitivan tromjesečni rast bruto dodane vrijednosti.
Očekuje se da će pooštreni uvjeti financiranja, uglavnom zbog viših kamatnih stopa, a djelomice i zbog povezanog ograničenja ponude kredita, nastaviti smanjivati potražnju.
Među očekivanjima je smanjenje ulaganja u stambene objekte i u sljedećoj godini, dok bi oporavak mogao uslijediti u 2025. godini. Iz istih razloga, strožih uvjeta kreditiranja, očekuje se i pad poslovnih ulaganja u 2024. Poboljšanje domaće i globalne potražnje te zelena i digitalna tranzicija smatraju se pokretačima blagog oporavka nakon toga.
Rast zaposlenosti usporio je na 0,2% u drugom kvartalu 2023. u usporedbi s prethodnim kvartalom. Na godišnjoj razini, očekuje se rast zaposlenosti od 1,2% u 2023. i samo 0,2% u 2024. i 2025. godini. Očekuje se da će se stopa nezaposlenosti lagano povećati sa svoje povijesno najniže razine od 6,4% na 6,7% u 2025.
