OPTIMIZAM U EUROPI Tek 7 posto stručnjaka u anketi ECB-a očekuje tehničku recesiju, nadaju se i padu cijene hrane
U najnovijoj anketi Europske središnje banke, očekivanja oko inflacije podjednaka su prethodnim očekivanjima, odnosno anketi provedenoj u drugom tromjesečju, ali uz očekivanja manjih pritisaka na rast cijene hrane i energije, a više na usluge. Uz očekivanu veću osobnu potrošnju, očekivanja su ostala ista za rast BDP-a, dok je očekivana stopa nezaposlenosti u ovom krugu ankete smanjena za ovu i sljedeću godinu. Smanjio se je broj ispitanika koji očekuje negativne stope raste i tehničku recesiju.
Inflacija u 2023. godini bit će oko 5,5%
Iako su inflacijska očekivanja približno jednaka onima iz prethodno provedene ankete, ipak, sada su očekivanja pada HICP-a za energiju i hranu, a rasta za HICP inflaciju bez energije i hrane.
Inflacijska očekivanja za 2023. revidirana su naniže za 0,1 postotni bod na 5,5%, dok su ona za 2024. revidirana naviše za 0,1 postotni bod na 2,7%. Za 2025. ostala su nepromijenjena, na 2,2%. Očekivanja za inflaciju, isključujući energiju i hranu revidirana su prema gore za 2023. i 2024.
Očekivanja HICPX-a za 2023., 2024. i 2025. iznose 5,1%, 3,1% odnosno 2,3% – što predstavlja reviziju prema gore od 0,2 postotna boda za 2023. i 0,3 postotna boda za 2023. 2024. te bez promjene za 2025. godinu. Smanjenje potrošačke inflacije predviđa se zbog smanjenja pritisaka na opskrbu, smanjenje neizravnih učinaka prošlih poskupljenja energije i smanjenje nekih inputa, a koji se ne odnose na troškove rada. Pritisak na plaće pak između ostalog utječe na inflatorne pritiske na području usluga.
Optimističnije prognoze rasta BDP-a
Očekivanja rasta realnog BDP-a ostala su nepromijenjena za 2023., ali su blago smanjena za 2024. i 2025. godinu.
Očekivanja rasta BDP-a za 2023. su 0,6%, 1,1% u 2024. i 1,5% u 2025. godini. Predviđa se da će smanjenje inflacije i rast plaća djelomično nadoknaditi prethodne gubitke kupovne moći i tako poduprijeti osobnu potrošnju. S druge strane, kočnica su još uvijek stroži monetarni uvjeti i neizvjesnost oko mogućeg daljnjeg pooštravanja, a što usporava gospodarsku aktivnost, posebice ulaganja.
Revizije prema dolje od 0,1 postotni bod za 2024. i 2025. odraz su sve veće zabrinutosti zbog postojanosti temeljne inflacije i njezinog usporavanja slabijeg od očekivanja.
Stvarni međutromjesečni realni rast BDP-a za prvo tromjesečje 2023. iznosio je -0,1%, što je manje od predviđanja od 0,0% u prethodnom krugu ankete. U usporedbi s posljednjim krugom ankete, udio prognozera koji su očekivali najmanje jednu četvrtinu negativnog rasta u sljedeća četiri tromjesečja pao je na 23% (s 35%), a udio koji predviđa “tehničku recesiju” (tj. dva uzastopna kvartala negativan rast) tijekom ovog razdoblja, pao je na 7% (s 11%).
Bit će i manje nezaposlenih
Ispitanici u posljednjoj anketi očekuju stope nezaposlenosti od 6,6%, 6,7% i 6,7% za 2023., 2024. i 2025. godinu.
Stope su revidirane naniže u odnosu na prethodni krug istraživanja za 0,2 i 0,1 postotni bod za 2023. i 2024., te naviše za 0,1 postotni bod za 2025. Ispitanici su izvijestili da su glavni čimbenici njihove revizije stopa prema dolje robusnije tržište rada nego što se je očekivalo na temelju gospodarske aktivnosti te namjere velikih poduzeća za zapošljavanje i zadržavanje radnih mjesta.
Očekuje se da će rast zaposlenosti biti slabiji u 2024. i 2025. nego u 2023., uglavnom zbog skromnijih očekivanja gospodarskog rasta.
U anketi je iznesen i očekivani prosječni tečaj USD/EUR te se kreće između 1,09 i 1,11 u 2023. i 2024., ali s blagom revizijom prema dolje u odnosu na prethodnu anketu, s 1,13 na 1,12 u 2025.
