NEMA POSLA ZA SVE Hrvatska među sedam zemalja EU u kojima je stopa nezaposlenosti u srpnju rasla
U eurozoni i EU nezaposlenost je stagnirala u lipnju treći mjesec zaredom, ali je u Hrvatskoj blago porasla, pokazuju podaci Eurostata. Podaci HZZ-a pokazuju da je nezaposlenost u našoj zemlji porasla, nakon lipnja, i u srpnju. Na godišnjoj razini ipak bilježimo pad nezaposlenosti. No povećanje stope nezaposlenosti uslijed ljetnih turističkih mjeseci ipak zabrinjava.
Najviše nezaposlenih u Španjolskoj i Grčkoj
Ili možda i ne, s obzirom da istodobno raste i zaposlenost, 1,4 posto u lipnju u odnosu na svibanj, pokazuju podaci DZS-a. Osim toga i dalje se ubrzano traže radne dozvole za strane radnike. Prema administrativnim podacima objavljenim od strane HZZ-a registrirana stopa nezaposlenosti u srpnju je bila 5,1 posto u Hrvatskoj.
Eurostat je objavio zadnje podatke za lipanj koji za područje eurozone pokazuju pad sezonski prilagođene stope nezaposlenosti u odnosu na svibanj (stopa mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada – ILO) , sa 6,7 na 6,4 posto.
U lipnju je u EU stopa nezaposlenosti iznosila 5,9 posto i također je bila manje u odnosu na svibanj, za 0,2 postotna boda.
Hrvatska je među tek sedam zemalja s porastom nezaposlenosti. U lipnju je prema podacima Eurostata, prema ILO metodologiji, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bila na 6,8 posto. Čak 19 zemalja EU imalo je nižu stopu od nas. Najmanje su zabilježene na Malti, 2,6 posto te Poljskoj i Češkoj, 2,7 posto.
Najveće stope imale su Španjolska i Grčka, s 11,7, odnosno 11,1 posto.
Turistička sezona je dobra, bilježi se i rast noćenja
Povećanje stope nezaposlenosti u turističkim mjesecima ne zvuči ohrabrujuće, pa neki analitičar pad nezaposlenosti već povezuju sa smanjenjem potražnje radne snage u turizmu te tako i mogućim padom ekonomske aktivnosti.
S druge strane, podaci eVisitora pokazuju, da iako se govori o lošoj turističkoj sezoni, podaci nisu loši. U srpnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i preko 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 3 posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od 2 posto u dolascima u odnosu na srpanj 2019. godine.
Također, ne staju niti zahtjevi za stranom radnom snagom. Prema podacima HZZ-a, u sedam ovogodišnjih mjeseci, preko 12,5 tisuća poslodavaca tražilo je strane radnike, a zaprimljeno je gotovo 120.000 zahtjeva, od čega je obrađeno 114,4 tisuće i prihvaćeno oko 100,7 tisuća zahtjeva.
U eurozoni gotovo 13 milijuna ljudi traži posao
Eurostat procjenjuje da je 12,8 milijuna ljudi u EU, od čega 10,8 milijuna u eurozoni, u lipnju bilo bez posla. U usporedbi s lipnjem 2022. nezaposlenost se u EU smanjila za 387 tisuća, a u eurozoni za 441 tisuću osoba.
U Hrvatskoj su bez posla u lipnju, prema Eurostatovim podacima, bile 122 tisuće građana, za četiri tisuće više nego u svibnju. U odnosu na isti prošlogodišnji mjesec njihov je broj za isto toliko smanjen.
Prema anketi koju je nedavno provela Europska središnja banka, stope nezaposlenosti revidirane su naniže u odnosu na ranije provedenu anketu, za ovu i sljedeću godinu.
Pa tako sada ispitanici očekuju stope nezaposlenosti od 6,6% za 2023. te 6,7 posto za 2024. i 2025. godinu. One su revidirane naniže u odnosu na prethodni krug istraživanja za 0,2 i 0,1 postotni bod za 2023. i 2024., ali revidirane naviše za 0,1 postotni bod za 2025.
Ispitanici su izvijestili da su glavni čimbenici za njihove revizije prema dolje u kratkom roku bili robusnije tržište rada nego što se moglo očekivati na temelju gospodarske aktivnosti te namjere velikih poduzeća za zapošljavanje i zadržavanje radnih mjesta. Gledajući unaprijed, očekuje se da će rast zaposlenosti biti slabiji u 2024. i 2025. nego u 2023., uglavnom zbog skromnih očekivanja gospodarskog rasta.
