NEKRETNINE JEFTINIJE U EUROZONI Colliers Hrvatska: Ohladit će se i domaće cijene nekretnina, ali ne tako brzo
Cijene stanova u eurozoni će padati u sljedeće dvije godine, nedvosmisleno tvrde analitičari Allianz Tradea, prema njihovu predviđanju predvodnici toga pada bit će Nizozemska i Njemačka gdje bi cijene nekretnina do kraja 2024. mogle pasti i do 8 posto. Posljedica je to godinu dana duge politike podizanja kamatnih stopa Europske centralne banke koja novac čini sve skupljim, a kredite sve rjeđim.
Cijene dosegnule maksimum?
Ivan Laljak, voditelj Kapitalnih tržišta u Colliers Hrvatska mišljenja je da će se taj trend preliti i na Hrvatsku, ali ne tako brzo.
“Svjetski trendovi nezaobilazno utječu na naše tržište, iako s određenim vremenskim odmakom. Hrvatsko tržište pogotovo u kontekstu nekretnina ima svoje specifičnosti. Na cijene nekretnina utjecali su APN-ovi programi subvencioniranja kredita, potom smanjena aktivnost u građevinskom sektoru u kojem se gradi znatno manje nego prije krize 2008./2009. Uz to, strani kupci već duže vrijeme pokazuju značajan interes za Hrvatsku, a ulazak u Schengen i eurozonu taj su interes dodatno potaknuli olakšavajući kupnju hrvatskih nekretnina koje su njima još uvijek relativno pristupačne”, tumači Laljak.
Zbog tako složene situacije vrlo je teško predvidjeti buduća kretanja na tržištu nekretnina u Hrvatskoj. U Colliersu ipak smatraju da se hrvatsko tržište nalazi na samom kraju ciklusa ekspanzije.
“Postupno će prijeći u fazu hlađenja”, kaže Laljak.
Tumači kako na stambenom tržištu općenito još uvijek vide rast cijena no uočava se da su cijene na nekim lokacijama dosegle svoj maksimum, a njihov rast prati pad volumena transakcija. Na tržištu komercijalnih nekretnina investitori su oprezni, a zahtijevani prinosi blago rastu.
Cijene nekretnina u Njemačkoj skočile 50 posto u sedam godina
Međutim, hrvatsko tržište pati od ograničenih investicijskih prilika, a istovremeno je potražnja za ovom regijom i dalje snažna.
“Velike količine kapitala još uvijek traže utočište u nekretninama kao zaštitom od inflacije pa u kratkom roku ne očekujemo snažne korekcije cijena komercijalnih nekretnina, posebno ne onih na atraktivnim lokacijama”, kaže Laljak.
Na kraju ciklusa ekspanzije i u nestabilnim vremenima raste i razlika između tražene cijene za nekretninu i one realizirane koja je u normalnim okolnostima između 10 i 15 posto.
Analitičari Allianz Tradea promatrajući stanje na tržištu nekretnina u eurozoni, primijetili su kako se vrijeme za prodaju povećava iz zaključuju da je pregovaračka moć prodavatelja smanjena.
U Allianz Tradeu smatraju da će padom cijena nekretnina najviše biti pogođena Njemačka u kojoj je prosječna vrijednost domova u posljednjih sedam godina porasla za 50 posto. U Španjolskoj i Italiji pad cijena trebao bi ostati ograničen. Nizozemska je u istom čamcu kao i Njemačka. Nizozemska je također u istom čamcu s Njemačkom.
Energetski certifikat utječe na cijenu
Ubrzavanje energetske tranzicije stvorilo je u eurozoni podjelu na stambenom tržištu.
Prema nedavnom ERA barometru najviša energetska ocjena (A) može povećati prodajnu cijenu kuće do 18 posto u odnosu na one s energetskom ocjenom D. Traženiji su stanovi s energetskom ocjenom A ili B te kuće obnovljene prije izbijanja inflacije.
“Oni koji si to mogu priuštiti neće oklijevati platiti više, jer će ih poštedjeti stresa renoviranja i dati im mir u narednim godinama. Osim toga, svi izolacijski materijali su znatno poskupjeli”, tumače u Allianz Tradeu.
S druge strane su ruševne kuće i one koje nisu energetski učinkovite i potrebno ih je obnoviti u narednih pet godina.
Ljudi se ustručavaju kupovati kuće s oznakom F ili E zbog obveze obnove na čije troškove snažno utječe porast kamata na kredite i inflacija kroz poskupljenje građevinskog i izolacijskog materijala.
