ANALIZA VIJEĆA EUROPSKE UNIJE Europsko gospodarstvo je otporno, ali zbog rasta kamata prijeti nekretninski balon
Vijeće Europske unije prije neki dan zaključilo je kako gospodarstvo EU nastavlja pokazivati otpornost, unatoč zahtjevnom okružju koje je obilježeno ničim izazvanom invazijom Rusije na Ukrajinu i u kojem se visoke cijene energije i inflacija zbog sve većeg protekcionizma i geopolitičkog natjecanja odražavaju na kupovnu moć kućanstava i konkurentnost.
Izdašan Mehanizam za oporavak i otpornost
Primjećuje se snažan oporavak nakon pandemije zahvaljujući brzom poduzimanju mjera politika na razini EU i nacionalnoj razini te ključnoj ulozi politika Unije u podupiranju dobre uspješnosti ulaganja i napretka u strukturnim reformama u širokom rasponu područja politika.
Naglašava se nužnost potpune, pravodobne i učinkovite provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost, i to s pomoću reformi i ulaganja predviđenih u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, kojima se omogućuje uporaba dostupnih sredstava. Time bi se poduprla gospodarska ekspanzija, povećala otpornost, uključivost i održivost gospodarstava EU-a te smanjile makroekonomske slabosti.
Inače, naša je Vlada Europskoj komisiji uputila zahtjev za isplatom treće rate u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), vrijedne 700 milijuna eura, za što je uvjet bilo ispunjenje 45 reformi i investicija, priopćili su iz Vlade.
Hrvatskoj je dosad kroz pretfinanciranje (818 milijuna eura) i prve dvije rate, svaka po 700 milijuna eura, uplaćeno više od 2,2 milijarde eura, odnosno više od 40 posto od ukupno raspoloživih 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava. A od početka provedbe NPOO-a ispunjene su dosad sve planirane reforme i investicije, ukupno njih 104. Nakon uplate treće rate, Hrvatska će biti prva zemlja u EU s uplaćenih više od 50 posto raspoloživih sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
Hrvatska javni dug bitno manji od prosjeka EU
U Vijeću EU istaknuli su nadalje kako bi troškovna konkurentnost mogla oslabiti u državama članicama s visokom inflacijom ako bi divergentna inflacijska dinamika postala trajna. Primjećuje se da dugotrajne neravnoteže povezane s visokim javnim, privatnim i vanjskim dugom ponovno pokazuju silazni trend u kontekstu visokog nominalnog rasta.
Napominje se da se zbog zaoštravanja uvjeta financiranja povećavaju rizici te da treba poduzimati kontinuirane napore kako bi se osigurao održiv trend pada razina duga.
Prema posljednjim podacima Eurostata hrvatski javni dug iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu bio je na kraju ožujka znatno ispod prosjeka eurozone i EU-a.
Na razini eurozone javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju ožujka 91,4 posto, a na razini EU iznosio je 83,7 posto.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju ožujka iznosio 48,1 milijardu eura, odnosno 69,5 posto BDP-a. U odnosu na kraj prošlogodišnjeg ožujka dug je smanjen u EMU i EU za gotovo četiri postotna boda.
U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u probio je na kraju prošle godine propisanih 60 posto BDP-a. Najviši je i na kraju ožujka bio u Grčkoj pa Italiji, Španjolskoj, Francuskoj… Napominje se da Komisija u trenutačnim okolnostima ne smatra primjerenim pokrenuti postupak u slučaju prekomjerne neravnoteže. I dalje se smatra da bi Komisija svaki put kada Vijeću ne predloži pokretanje postupka u slučaju prekomjerne neravnoteže, iako je zaključila da u određenoj državi članici postoje prekomjerne neravnoteže, takvu odluku trebala jasno i javno obrazložiti.
Vijeće EU upozorava na rast kamata
Makroekonomske neravnoteže u jednoj zemlji EU-a, primjerice veliki manjak na tekućem računu platne bilance ili nekretninski balon, mogu nepovoljno utjecati na druge države članice EU-a. Zbog toga je 2011. uveden postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže.
Cilj postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže jest utvrđivanje, sprečavanje i rješavanje pojave mogućih štetnih makroekonomskih neravnoteža koje bi mogle nepovoljno utjecati na gospodarsku stabilnost u određenoj državi članici, europodručju ili u cijelom EU-u.
Komisija svake godine objavljuje detaljna preispitivanja zemalja s mogućim makroekonomskim neravnotežama.
Vijeće EU uviđa i da su cijene stambenih nekretnina snažno porasle u nekoliko država članica u 2022.; stroži uvjeti financiranja, zajedno s padom realnih dohodaka kućanstava, smanjili su potražnju za stambenim nekretninama i pokrenuli korekciju njihovih cijena.
Podsjetimo se, kako smo pisali, Hrvatsku za sada jači skok kamata nije zahvatio te su trenutačno niže u odnosu na mnoge zemlje EMU. Vijeće je pozvalo na oprez i, prema potrebi, pravodobno poduzimanje mjera politika kako bi se spriječilo pogoršanje i pojava makroekonomskih neravnoteža povezanih s velikim razlikama u inflaciji.
Naglašava i hitnost rješavanja strukturnih izazova povezanih sa starenjem stanovništva i klimatskim promjenama, povećanja energetske sigurnosti EU-a, jačanja otpornosti lanaca opskrbe, rješavanja problema niskog rasta produktivnosti, promicanja sudjelovanja na tržištu rada, smanjenja postojećih makroekonomskih neravnoteža i sprečavanja pojave novih neravnoteža.
