LJETNA POSKUPLJENJA Stopa inflacije Hrvatske druga najveća u EU, cijela se Europa bori s rastom cijena hrane
Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila je prema prvim procjenama u srpnju na 7,4 posto na godišnjoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku, no cijene hrane i dalje rastu puno brže. Procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosila je 11,5 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 8,5 posto, za usluge 7,7 posto, dok je kod energije zabilježen pad za 1,7 posto, navodi se u priopćenju DZS-a.
U Belgiji cijene rasle samo 1,6 posto
Također, na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj inflacija je bila viša za 0,3 posto.
Prema harmoniziranom indeksu kojeg objavljuje Eurostat, kod nas su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u srpnju prema prvim procjenama porasle na godišnjoj razini za 8,1 posto, što je najviša razina odmah iza Slovačke, gdje je rast bio 10,2 posto. Iza nas je Litva s rastom od 7,1 posto, Austrija sa 7 posto, Njemačka 6,5, Italija 6,4…
U Sloveniji je prema procjeni Eurostata inflacija u srpnju bila 5,7 posto. Najmanja je, na godišnjoj razini, bila u Belgiji, 1,6 posto, Luksemburgu 2 posto, Španjolskoj 2,1 posto..
No više zabrinjava što imamo i gotovo najveći rast cijena na mjesečnoj razini. Kako pokazuje statistika Eurostata u odnosu na lipanj cijene su nam bile veće za 1,2 posto, isto kao i u Nizozemskoj. Samo je Cipar imao veći rast, 1,3 posto, u 5 zemalja rast je bio do 1 posto, u dvije, Sloveniji i Francuskoj je stagnirao, a u čak 10 zemalja je inflacija na mjesečnoj razini pala.
Prema prvim procjenama Eurostata, očekivana godišnja inflacija u eurozoni u srpnju bit će 5,3 posto, što je pad s 5,5 posto koliko je iznosila u lipnju.
U EU pale cijene neprehrambenih proizvoda
Kako stoji u izvješću Eurostata, cijene hrane rastu i u europodručju. Gledajući glavne komponente inflacije u europodručju, očekuje se da će hrana, alkohol i duhan imati najvišu godišnju stopu rasta (10,8%, u usporedbi s 11,6% u lipnju), a slijede usluge (5,6%, u usporedbi s 5,4% u lipnju), neenergetska industrijska roba (5%, u usporedbi s 5,5% u lipnju) i energija (-6,1%, u usporedbi s -5,6% u lipnju).
Stopa inflacije na godišnjoj razini smanjila se je u Hrvatskoj osmi mjesec zaredom, nakon što je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5 posto. U prosincu je, prema podacima DZS-a, rast usporio na 13,1 posto, u siječnju je inflacija iznosila 12,7 posto, u veljači 12 posto, ožujku 10,7 posto, travnju 8,9 posto, svibnju 7,9 i u lipnju 7,6 posto.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj 2023., cijene u kategorijama usluga te energije su porasle za po 1,7 posto, a u kategoriji hrane, pića i duhana za 0,3 posto. Istodobno, prema prvoj procjeni, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale su za 2,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Hrana najveći izazov za budućnost
U nedavnom izvješću Svjetske banke jugoistok Europe, a među njima i Hrvatska, spomenuta je u redu zemalja koje su imale velik skok cijena hrane. No navode se od EU zemalja i Grčka, Slovenija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska … , ali i da cijene prehrambenih proizvoda rastu i u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji te Španjolskoj.
Zanimljivo je spomenuti da je to ipak manji rast na svjetskoj razini, s obzirom na to da su u nekim zemljama cijene hrane eksplodirale. Čak po troznamenkastim stopama u Argentini, Venezueli, Libanonu i Zimbabveu.
Stručnjaci Svjetske banke kažu kako su takve cijene prehrambenih proizvoda izravna posljedica rata u Ukrajini i klimatskih promjena.
S druge strane, od domaćih proizvođača se može čuti kako cijene pšenice, kukuruza i ostalih poljoprivrednih proizvoda koji se koriste za finalne proizvode već dulje vrijeme padaju, kao i cijene energenata. No, u trgovinama maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda rastu.
