PRIJETNJA ZA TURISTIČKE REZULTATE Rapidno raste udio Nijemaca koji ne mogu platiti odmor, sad ih je više od 20 posto
Turistička sezona je na vrhuncu, statistički za sada uspješna, dojmovno ipak pusta s nedovoljnom potrošnjom turista uz opravdan strah da bi ovogodišnja skupoća hrvatskog Jadrana mogla rastjerati vjerne goste.
Gotovo dvije trećine Rumunja prisilno ostaje doma
Gužve na hrvatskim prometnicama svjedoče da turizam ipak nije sasvim odumro iako je malo tko njime trenutačno zadovoljan.
Europska statistika koja prikazuje financijsku sposobnost građana EU da si priušte odmor s druge je strane prilično sumorna. Gotovo trećina građana EU, njih 28,6 posto u 2022. godini nije si moglo financijski priuštiti da provedu tjedan dana odmora izvan kuće.
Udio stanovnika koji si ne može priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće posebno je velik, zabilježio je Eurostat u Mađarskoj, Hrvatskoj, Bugarskoj i Grčkoj gdje se kretao između svije petine i polovice stanovništva.
Rekord je zabilježen u Rumunjskoj gdje si tjedan dana odmora izvan kuće ne može priuštiti 62,5 posti stanovnika, potom 48,8 posto stanovnika Grčke, 43, 8 posto stanovnika Bugarske i 41,7 posti stanovnika Hrvatske te 41 posto Mađara.
Hrvatima odmor postao priuštiviji nago 2019.
Iznad prosjeka EU nalaze se još i građani Cipra sa 37,2 posto onih koji si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće, potom građani Portugala sa 37,2 posto i nakon njih Litvanci, Talijani, Slovaci, Španjolci i Maltežani.
Treba ipak istaknuti da se udio građana Hrvatske koji si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće smanjio od 2019. kada je iznosio 48,6 posto na lanjskih 41,7 posto , dok je u Rumunjskoj isti udio porastao sa 54,1 posto u 2019. na lanjskih 62,5 posto.
Hrvatskim građanima hrvatski Jadran za ljetni je odmor bio skup i sada je sve skuplji, no za hrvatski turizam relevantniji je podatak o 21,9 posto građana Njemačke koji si 2022. nisu mogli priuštiti sedam dana odmora izvan kuće u usporedbi s njih 12,8 posto 2019. godine.
Nijemci su kad je riječ o njihovim financijskim mogućnostima izrazito osjetljivi na globalne poremećaje pa si tako čak 22,4 posto Nijemaca nije moglo priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće u jeku pandemije 2020. godine da bi se taj udio godinu dana kasnije spustio na 19,9 posto i lani ponovno narastao za dva postotna boda zbog energetske krize koja je uzrokovala visku inflaciju i poskupljenje života u Njemačkoj.
Austrijanci nisu doživjeli udar na isti način pa je udio onih koji ne mogu na odmor izvan kuće lani ostao stabilan na 13,8 posti svega nešto veći nego 2019. kada je iznosio 12,9 posto. U odnosu na 2019. Slovenci su popravili svoj financijski kapacitet za odmor izvan kuće budući da si ga tada nije moglo priuštiti 19,4 posto stanovnika, a lani je taj udio pao na 16,7 posto.
Nasuprot zemljama s najvećim udjelom stanovništva koji nije mogao organizirati jednotjedni odmor izvan kuće udio takvih bio je oko jedne desetine u Švedskoj 10,2 posto, a manji je u Luksemburgu 7,6 posto.
