DOPRINOS EUROZONE Kamate na stambene kredite u Hrvatskoj konačno niže nego u Njemačkoj!
Dugo godina kod nas je jedno od uobičajenih pitanja bilo – zašto nemamo kamate na kredite iste kao u ostalim zemljama zapada, a posebno je usporedba bila s Njemačkom. No, trenutačno je situacija drukčija.
Kamata i dalje na razini od 3 posto
Banke u Njemačkoj podižu kamatne stope te su one za stambene kredite od 3,5 do 4,5 posto, dok su kod nas u travnju ostale na razini od prosječnih 3 posto.
Istina, kod nas malo sporije rastu kamate na štednju, ali ipak kamate na kredite su za većinu stanovništva bitnije.
Prema neki dan objavljenom izvješću Bundesbanke, njemačke su banke podigle kamatne stope na hipotekarne i kredite za gradnju više od očekivanja, a slabo ih podižu na štedne depozite. Razlog dizanja kamata je naravno politika rasta kamatnih stopa koju godinu dana provodi Europska središnja banka, ali komercijalne banke reagiraju različitim tempom i intenzitetom.
Neočekivano naglo povećanje kamatnih stopa njemačkih banaka Bundesbank pripisuje rastućim kreditnim rizicima za banke.
Institut IFO pesimističan u pogledu gospodarstva
Osim toga, očekivanja poslovnih čelnika u Njemačkoj pogoršana su u lipnju, izvijestio je IFO institut, upozorivši da je slaba industrija dovela njemačko gospodarstvo u tešku poziciju.
Institut sastavlja izvješće na temelju ankete u kojoj sudjeluje otprilike 9.000 njemačkih kompanija i koja pokazuje pesimistična očekivanja.
Kamatne stope na kredite sektoru stanovništva u Hrvatskoj rastu blaže.
Prema podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite zadržala se u travnju na razini iz ožujka (5,6 posto), isto kao i na stambene kredite (3 posto). U odnosu na prosječnu razinu iz prvog tromjesečja 2022., prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite i stambene kredite viša je za 23 odnosno 51 bazni bod.
Kako navodi središnja banka, u ključne čimbenike koji ublažavaju intenzitet prijenosa u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje europodručja mogu se izdvojiti pad premije rizika zbog ulaska u europodručje, stabilna i rastuća depozitna baza, relativno nizak omjer kredita i depozita, mali udio promjenjivih kamatnih stopa kod odobravanja kredita te značajan višak likvidnosti.
Hrvati imaju 20,3 milijarde eura stambenih kredita
Iako se očekuje snažniji rast stambenog kreditiranja, u HNB-u smatraju da kamatne stope ne bi trebale znatnije porasti budući da se subvencionirani stambeni krediti ugovaraju uz niže kamatne stope od tržišnih prosjeka. Iz RBA navode da u 2023. očekuju sužavanje razlike između stope rasta kredita stanovništvu i stope rasta potrošačkih cijena, odnosno očekuju zadržavanje prošlogodišnje dinamike rasta kredita stanovništvu.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem travnja 2023. iznosili su 20,3 milijarde eura. Na osnovi stanja krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,1 milijarde ili 5,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, dok je u odnosu na kraj 2022. zabilježen rast od 1,9 posto ( 371,8 milijuna eura).
Najviše rastu gotovinski nenamjenski krediti, za 3,9 posto na godišnjoj razini.
U odnosu na kraj 2022. zabilježeno je povećanje za 221,2 milijuna eura ili 3,1 posto. Osim očekivanog rasta kamatnih stopa, navedeno je, u uvjetima povišene inflacije, vjerojatno i rezultat pada raspoloživog dohotka i rastuće potrebe za financijskim pozajmicama. Ipak, stambeni krediti s iznosom od 10 milijardi eura čine polovinu ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. U travnju je zabilježen rast od 0,4 posto mjesečno i 9,6 posto godišnje (za 9,5 posto u ožujku).
U odnosu na kraj 2022. stambeni krediti porasli su za 1,3 posto ili 125,7 milijuna eura. U središnjoj banci očekuju snažniji rast stambenih kredita u narednim mjesecima s obzirom na novi krug državnog subvencioniranja stambenih kredita.
