EU SREDSTVA IDU U BETON Hrvatska ulaže u zgrade i infrastrukturne objekte, a na zaleđu je EU po ulaganju u intelektualno vlasništvo
Prema nedavno objavljenim podacima, bruto investicije u fiksni kapital rastu u Hrvatskoj peto tromjesečje za redom (+3,9 posto godišnje), a rezultat je to velikim dijelom ulaganja uz pomoć EU sredstava. Najveća ulaganja u lanjskoj godini u odnosu na BDP bila su u gospodarske zgrade i infrastrukturne objekte.
Prema analizi koju su napravili analitičari HZZ-a, a na temelju podataka Eurostata, u prošloj godini relativan opseg ulaganja u fiksni kapital, izražen kao postotak BDP-a, bio je u našoj zemlji na 20,5 posto, što nas je svrstalo na kraj ljestvice među zemljama EU. Najveći je bio u Mađarskoj, 28,4 posto i Češkoj, 27 posto. Među zemljama EMU, najbolje su stajale Irska s 26,6 posto i Austrija s 25,7 posto. Slovenija je imala udjel od 22 posto, a najmanji udjel imala je Grčka s 13,7 posto.
Ulaganja u proizvodni fizički kapital potenciraju gospodarski rast te utječu na produktivnost i plaće. Primjerice, korištenje novih tehnologija.
Raščlane li se ulaganja prema vrsti imovine, tada je vidljivo da se je udio ulaganja u stambene objekte u BDP-u kretao u 2022. godini od 1,6 posto u Grčkoj do 7,6 posto u Njemačkoj.
Ne ulažemo tako puno u stanove?
Hrvatska se s opsegom ulaganja u stambene objekte od 3,1 posto BDP-a nalazila u sredini ljestvice. Niži opseg ulaganja u stambene objekte imale su, primjerice, Poljska i Slovenija, a veći Češka i Slovačka.
Što se tiče opsega ulaganja u ostale građevinske objekte i strukture, kao što su gospodarske zgrade ili infrastrukturni objekti poput cesta i mostova, ono je lani u našoj zemlji iznosilo 7,5 posto udjela u BDP-u, što nas je svrstalo u vrh ljestvice.
Najveći udjel ulaganja bio je u Rumunjskoj, 14 posto, Mađarskoj 11,4 posto, Litvi 8 posto, Estoniji 7,9 posto, Latviji 7,6 posto…Najmanji udjel ulaganja bio je opet u Grčkoj, 3,5 posto.
Najmanji udio ulaganja u strojeve i opremu u BDP-e u 2022. godini imala je Francuska (5,2 posto), a najveći Mađarska (10 posto) i Malta (11,4 posto). Hrvatska je s udjelom ulaganja u strojeve i opremu od 8,3 posto BDP-a bila ista kao i Slovačka, a ispod razine Mađarske, Malte, Češke, Latvije, Estonije i Slovenije. Kako se tvrdi, podaci o nacionalnim ulaganjima u strojeve i opremu su najprecizniji i relevantni za produktivnost rada.
Niska ulaganja u intelektualno vlasništvo
Što se tiče opsega ulaganja u proizvode intelektualnog vlasništva riječ je uglavnom o licencijama za korištenje računalnih programa i patentiranih tehnoloških postupaka. Ekstremno visoke vrijednosti ulaganja u proizvode intelektualnog vlasništva imala je Irska zbog podataka o multinacionalnim kompanijama čija su sjedišta registrirana u toj zemlji.
Kako se navodi, podaci za Estoniju također su dvojbeni zbog stranih informatičkih tvrtki koje su registrirane u toj zemlji. Relativan opseg ulaganja u proizvode intelektualnog vlasništva u Estoniji osobito je bio visok u 2020. godini kada je potražnja za računalnim programima značajno porasla zbog širenja rada od kuće u pandemijskim uvjetima.
Vrlo je vjerojatno da taj podatak odražava povećanu potražnju za računalnim programima ne samo u Estoniji, već i u drugim zemljama. Prilikom tumačenja podataka, kako se navodi, također je potrebno imati u vidu da neke informatičke tvrtke međusobno kupuju odnosno razmjenjuju računalne programe kako bi ostvarile porezne olakšice za ulaganja.
Premda je iz navedenih razloga preciznost i međunarodna usporedivost podataka o ulaganjima u proizvode intelektualnog vlasništva veoma upitna, iz činjenice da je opseg spomenutih ulaganja u Hrvatskoj u 2022. godini iznosio 1,7 posto te da je vrijednost tog pokazatelja u sličnim zemljama bila manja samo u Poljskoj i Rumunjskoj, bez dvojbe se može zaključiti da se Hrvatska u tom pogledu nalazi pri dnu ljestvice članica Europske unije, navodi se.
U Sloveniji je udjel ulaganja u proizvode intelektualnog vlasništva bio gotovo dvostruko veći, 3,3 posto.
