DOBRA VIJEST ZA HRVATSKU BDP raste deveti kvartal zaredom, u prva tri mjeseca gospodarstvo jače od očekivanja
Već deveti kvartal zaredom raste nam BDP stopama koje su u samom vrhu unutar EU i europodručja. Pratimo euorpodručje i po pokazateljima rasta zaposlenosti i plaća… Raste i potrošnja, ali pada industrijska proizvodnja. Cijelu situaciju trebala bi prema najavama Vlade popraviti i porezna reforma, jer su očekivanja da će s njom plaće rasti. Bez obzira na takve najave, uvijek ostaje dvojba rasta kao posljedice reforme, a ne jačanja gospodarstva, odnosno produktivnosti.
BDP od siječnja do ožujka rastao 2,8 posto
Prema prvoj procjeni kretanja BDP-a, koju je objavio Državni zavod za statistiku, godišnja stopa rasta bila je prvom tromjesečju ove godine 2,8% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, odnosno 1,4 posto u odnosu na posljednje prošlogodišnje tromjesečje.
Godišnja stopa rasta prema sezonski prilagođenim podacima iznosila je 2,6%.
Na godišnjoj razini isti rast kao i kod nas imala je u prvom tromjesečju Rumunjska, a najveći je bio u Španjolskoj, 3,8 posto te na Cipru, 3,4 posto. Slovenija je imala rast od 0,7 posto, a Litva pad gospodarstva u odnosu na isto razdoblje lani za 3,6 posto. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem najveći pad je također imala Litva, za 3 posto, dok je bolja s rastom od nas bila Poljska (3,9 posto) te Portugal s rastom od 1,6 posto. U Sloveniji je rast bio svega 0,6 posto.
U prvom tromjesečju BDP je prema sezonski prilagođenim podacima porastao u eurozoni za 0,1 posto te 0,2 posto u EU u odnosu na posljednje lanjsko tromjesečje. U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, sezonski prilagođeni BDP porastao je za 1,3 posto u europodručju i 1,2 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu, a nakon rasta od 1,8, odnosno 1,7 posto u četvrtom lanjskom kvartalu.
Rasle sve sastavnice BDP-a, osim uvoza koji je manji
Kod nas je u prvom tromjesečju godišnji rast bio rezultat rasta svih sastavnica BDP-a izuzev uvoza roba i usluga gdje je zabilježena blaga godišnja stopa pada od 0,8%, ali kao rezultat pada uvoza roba (-1,5% godišnje), dok je uvoz usluga bio viši za 3,5% u odnosu na isto razdoblje 2022.
S druge strane, nastavljen je rast izvoza roba i usluga (+4,8% godišnje) što je značajno sporija dinamika u odnosu na zadnje tromjesečje 2022., kao posljedica i visoke baze. Ipak, kako su prokomentirali analitičari RBA, rast izvoza usluga za 9,1% godišnje ohrabruje očekivanja o još jednoj iznimno uspješnoj turističkoj sezoni.
“Prognoza rasta BDP-a za 2023. izložena je pozitivnim rizicima. Naime, okruženje se pokazalo otpornijim, euro područje je (za sada) izbjeglo recesiju, investicije tek očekuje snažniji zamašnjak uslijed povlačenja europskih sredstava, a ostajemo vrlo optimistični glede ovogodišnjih turističkih rezultata. Uz to, snažno tržište rada i rast plaća umanjuje negativne učinke još uvijek razmjerno jake inflacije”, navode analitičari banke.
DZS je objavio i prve podatke o realnom prometu trgovine na malo za travanj koji je porastao 4,2% u usporedbi s travnjem 2022. godine.
Pad proizvodnje poziva na oprez
Ipak, pad industrije i njezini negativni doprinos bruto dodanoj vrijednosti kao i okruženje visoke neizvjesnosti pozivaju na oprez. Obujam industrijske proizvodnje za travanj pokazuje pad i na mjesečnoj (-2,4%) i na godišnjoj razini (-3,5%).
Broj zaposlenih porastao je za 0,6 posto i u europodručju i u EU u prvom kvartalu 2023. u usporedbi s prethodnim kvartalom, kada je rast bio 0,3 posto. U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine zaposlenost je u europodručju porasla za 1,7 posto i za 1,6% u EU u prvom kvartalu 2023., nakon rasta od 1,5% u eurozoni i 1,3% u EU u četvrtom kvartalu prošle godine.
Prema objavljenim podacima HZMO-a kod nas je u odnosu na ožujak 2021., broj osiguranika viši za 74.442 osobe ili 4,8%, dok je i u odnosu na ožujak pretkrizne 2019. godine broj osiguranika viši za 100.120 osoba ili 6,6%.
Povećanje plaće, osobito najnižih, povećanje realne kupovne moći kućanstava s najnižim dohocima i smanjenje nejednakosti glavni su ciljevi od Vlade predstavljene porezne reforme. S obzirom na to da smo po plaćama pri dnu u EU, a ujedno i s kupovnom moći takva bi najava trebala razveseliti. No prema mišljenju stručnjaka za sada ne daje previše nade.
Prirez se ukida a jedinice lokalne i područne samouprave same ću uređivati porez na dohodak, a kako ne bi imale manjak u poreznim prihodima zbog ukidanja prireza. Naravno, mogu ga i ostaviti pa čak i smanjiti, što onda hoće utjecati na veće plaće. Uvodi se i državna olakšica za prvi mirovinski stup od najmanje 300 eura.
I iako porezna reforma može dovesti do djelomičnog povećanja plaća, naravno da je bitnije da se to dogodi kroz jače gospodarstvo, odnosno produktivnost.
