DIGITALNI INDEX Hrvatski poduzetnici malo ulažu u digitalizaciju, ali volimo koristiti IoT, virtualnu stvarnost, 3D printanje i umjetnu inteligenciju
Finska i Danska dvije su vodeće digitalne zemlje Europske unije, a slijede ih Belgija i Švedska, pokazuje najnoviji Indeks digitalizacije Europske investicijske banke (EIBIS) objavljen u svibnju 2023., a temelji se na istraživanju provedenom između travnja i srpnja prethodne godine.
Slovenija najviše koristi digitalne tehnologije
Odabrane su i najbolje zemlje u pojedinim područjima digitalizacije, pa je tako Slovenija najbolja u korištenju naprednih digitalnih tehnologija, Austrija u prihvaćanju digitalizacije tijekom pandemije korona virusa, Estonija u digitalnoj infrastrukturi, Malta u ulaganjima u softver i podatke, a Francuska u ulaganju u obuku zaposlenika te Finska za korištenje formalnog strateškog praćenja poslovanja.
EIB u svojem izvješću o ističe kako EU u ukupnoj slici smanjuje jaz u digitalizaciji u odnosu na SAD, no isto tako da europske tvrtke češće od američkih tvrtki digitalnu infrastrukturu doživljavaju kao veliku prepreku ulaganju.
Zaključeno je kako je manje vjerojatno da će europske tvrtke postati digitalnije tijekom pandemije koja je okončana u svibnju 2023. nego američke tvrtke.
Iako to nije zadovoljavajuće EU tim rezultatom zaostaje za SAD-om ipak je više od polovice tvrtki, njih 53 posto uložilo u digitalizaciju smatrajući je adekvatnim odgovorom na pandemiju. Primjerice, prilagodile su se tako što su počele pružati usluge putem interneta. Razlike su značajne među zemljama, ali i među veličini poduzeća.
Hrvatska u prosjeku
Ocijenjena po sedam kategorija u korištenju digitalnih tehnologija Hrvatska je uglavnom blizu cilja da dosegne europski prosjek, dok je samo u jednoj kategoriji blago iznad njega, a to je korištenju Interneta stvari.
Najdalje od prosjeka je u kategoriji Platformi, više joj treba da se približi prosjeku i u kategoriji Dronovi, dok je mu je vrlo blizu ili u prosjeku s EU po korištenju proširene / virtualne stvarnosti, 3 D printanja, Big Data i Umjetne inteligencije te Napredne robotike.
Hrvatska se, prema istraživanju EIB-a provedenom među kompanijama smjestila u društvo država čiji je biznis najslabije ulagao u digitalizaciju kao odgovor na pandemiju. U razredu u kojem je 30 do 40 posto tvrtki ulagalo u digitalizaciju zbog pandemije nalaze se Hrvatska, Češka, Slovačka, Bugarska i Litva, dok su u onom gdje je 65 do 70 posto tvrtki ulagalo Austrija i Belgija.
Između 41 i 50 posto tvrtki u Italiji, Francuskoj, Portugalu, Nizozemskoj, Danskoj, Sloveniji, Mađarskoj i Poljskoj, Estoniji, Latviji i Danskoj ulagalo je u digitalizaciju, dok je u Njemačkoj, Španjolskoj, Grčkoj, Švedskoj, Irskoj i Rumunjskoj takva ulaganja imalo 51 do 64 posto.
Samo 30 posto mikrotvrtki uložilo u digitalizaciju
Istraživanje je potvrdilo kako je veća vjerojatnost da će tvrtke koje su već bile digitalizirane prije pandemije dodatno ulagati u digitalizaciju kao odgovor na pandemiju.
Moguće je, napominju u izvještaju EIB-a da je kriza tijekom pandemije dodatno produbila digitalni jaz jer su vodeće tvrtke ubrzale digitalizaciju, dok su tvrtke koje zaostaju dodatno zaostajale.
Samo 36 posto nedigitalnih tvrtki u Europi iskoristilo je krizu kao priliku za početak ulaganja u svoju digitalnu transformaciju, dok je 60 posto tvrtki koje su već koristile napredne digitalne tehnologije uložilo u to da postanu digitalnije tijekom 2022.
Udio europskih tvrtki koje su počele ulagati u digitalizaciju značajno je manji nego u Sjedinjenim Državama, gdje je 58 posto nedigitalnih tvrtki uložilo u to da postanu digitalnije 2022. Mikro i male tvrtke zaostaju za srednjim i velikim kompanijama.
U Europskoj uniji samo je 30 posto mikropoduzeća izjavilo da je poduzelo korake za poboljšanje digitalizacije u 2022., u usporedbi sa 63 posto velikih poduzeća. Također je manje vjerojatno da će europske mikro i male tvrtke izjaviti da su uložile u to da postanu digitalnije od svojih kolega iz SAD-a.
Digitalni jaz za SAD-om će nastaviti rasti
Osim napredovanja s osnovnom digitalizacijom, europske tvrtke ubrzavaju usvajanje novih, naprednih digitalnih tehnologija nakon što su te procese stavile na čekanje u prvoj godini pandemije. Europska unija u posljednje je četiri godine smanjivala svoj jaz u digitalnom usvajanju u odnosu na Sjedinjene Države. Udio tvrtki u EU-u koje implementiraju napredne digitalne tehnologije porastao je od 2021. do 2022. dosegnuvši 69 posto u usporedbi sa 71 posto u SAD-u.
“Digitalni jaz između tvrtki mogao bi s vremenom nastaviti rasti”, procjenjuju u EIB-u.
Tumače da su u sljedeće tri godine, glavni investicijski prioriteti za digitalno naprednije tvrtke proširenje kapaciteta i razvoj novih proizvoda, procesa ili usluga, a za nedigitalne tvrtke, prioriteti su zamjena kapaciteta uključujući postojeće zgrade, strojeve, opremu i IT. Osim toga, oko 20 posto nedigitalnih tvrtki izjavilo je da nemaju nikakve investicijske planove.
Tvrtke koje su naprednije u digitalizaciji također su optimističnije u pogledu poslovnih izgleda u svom sektoru. Razlike u riziku ulaganja pogoršavaju digitalni jaz, zaključuju u EIB-u.
