KOLIKE SU NAM PLAĆE Plaća po satu rada raste brzo, ali je i dalje među najnižima u eurozoni
Hrvatska je jedna od zemalja EU i europodručja u kojoj je lani zabilježen jedan od najvećih porasta cijene radnog sata. Ipak, i dalje smo na dnu po cijeni satnice u EU, a najmanja je među zemljama europodručja, pokazuju podaci Eurostata.
Slovenci po satu zarade duplo više nego Hrvati
Podaci DZS-a pokazuju da smo u veljači imali porast prosječne bruto i neto plaće u odnosu na siječanj, no medijalna plaća je bila niža.
Za 8,7 posto je lani u Hrvatskoj bio više plaćen radni sat na godišnjoj razini, u Estoniji 8,8 posto te najviše u Litvi, za 13,4 posto.
Lani je prosječna satnica u EU bila veća za 22, 9 posto, odnosno 25,5 posto veća u eurozoni, u odnosu na 2021. godinu, pokazuju podaci Eurostata.
Iako su nam plaće rasle, one su ipak među najmanjima unutar zemalja članica EU, a najniže unutar zemalja europodručja. Manje su plaćeni prosječno po satu radnici u Bugarskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj.
U Hrvatskoj je lani satnica porasla s 11,2 na 12,1 euro. Nešto bolje od nas satnice unutar europodručja imaju Latvija s 12,2 eura i Litva s 13,1 eurom.
U Sloveniji je radni sat prosječno plaćen 23,2 eura, odnosno gotovo dvostruko više nego u Hrvatskoj.
Najbrže rastu plaće u industriji i građevinarstvu
Najmanji rast cijene rada imale su Italija, Malta i Finska, sve po 2,3 posto. U zemljama izvan europodručja, satnice i plaće izražene u nacionalnoj valuti također su porasle u svim zemljama. Najmanje su porasle u Danskoj (+2,2%) i Švedskoj (+3%), a najviše u Mađarskoj (+16,4%), Bugarskoj (+15,5%), Rumunjskoj (+12,3%) i Poljskoj (+11,7%).
Naravno, cijena radnog sata ima brži rast u zemljama novijim članicama EU, a po iznosima ih znatno premašuju zemlje zapadne Europe. Sa 50,7 eura po satu najbolje su plaćeni radnici u Luksemburgu.
Najveći rast plaća u eurozoni od 3,9 posto zabilježen je u industriji, 4,9 posto u građevinarstvu te 4,5 posto u uslugama. U EU su rasle u industriji za 4,6 posto, 5,2 posto u građevinarstvu te 5 posto u uslugama.
Medijalna plaća niža od 1000 eura
Prema objavljenim podacima DZS-a prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za veljaču 2023. iznosila je 1 106 eura, što je nominalno više za 1,1%, a realno za 0,9% u odnosu na siječanj 2023. Bruto plaća su nominalno bile veće za 1,5 posto, a realno za 1,3 posto.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je prosječna neto plaća bila viša za 11,8%, a realno niža za 0,2%, dok je bruto plaća bila nominalno veća za 13,4 posto, a realno za 1,3 posto. Prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1106 eura, dok je u siječnju iznosila 1094 eura.
Prosječna bruto plaća u veljači je iznosila 1522 eura. Time je po prvi puta prešla iznos od 1500 eura.
Ipak, medijalna neto plaća, koja se smatra znatno realnijim prikazom primanja zaposlenih jer pokazuje srednju vrijednost plaća u zemlji, i u veljači je bila ispod 1000 eura. Prema podacima DZS-a, bila je 917 eura, što je čak manje nego u siječnju, kada je iznosila 930 eura. Pala je i medijalna bruto plaća te je u veljači iznosila 1214 eura, a u siječnju 1239 eura.
