PROLJETNA PROGNOZA ZA EU Gospodarstvo će izbjeći recesiju, ali građani neće izbjeći pad kupovne moći niti će tvrtke zaobići skupo financiranje
Iako građani eurozone pate pod teretom inflacije svjedočeći smanjenoj kupovnoj moći svojih lisnica, zbog čega diljem Europe traže povećanje plaća dok se istovremeno navikavaju da će hrana još dugo ostati skupa, proljetna prognoza gospodarskog rasta Europske komisije za zemlje članice na dnevni je red stavila – optimizam.
Povratak blagog optimizma
Izgledi za rast gospodarstva 27 članica EU prema proljetnoj su prognozi 1 posto za cijelu 2023. godinu, nešto veći od zimske prognoze prema kojoj se očekivao godišnji rast od 0,8 posto. Napredak je u okviru statističke greške, međutim proljetna prognoza nakon što je početak godine bio bolji od očekivanog potvrdila je da će Europska unija, ne bude li nekih većih iznenađenja izbjeći recesiju.
Europska komisija ističe kako će izazovi ostati trajni, ali da europsko gospodarstvo u pokazuje otpornost zahvaljujući nižim cijenama energije, smanjenju ograničenja opskrbe i snažnom tržištu rada koji su doprinijeli umjerenom rastu u prvom tromjesečju.
Nastavak oporavka iz sadašnje perspektive očekuje se i u 2024. kada bi europsko gospodarstvo trebalo rasti po stopi od 1,7 posto, neznatno više nego 1,6 posto koliko se predviđalo u zimskoj prognozi.
Europodručje kojem od ove godine pripada i Hrvatska trebalo bi rasti neznatno snažnije od objedinjene EU, za 1,1 posto ove godine i 1,6 posto tijekom iduće 2024. godine.
Manje stambenih kredita
Radost koju bi statistika gospodarskog rasta u nekih mogla pobuditi jenjava čim joj se dodaju očekivanja o kretanju inflacije koja bi prema proljetnoj prognozi trebala biti veća nego po jesenskoj, 5,8 posto za 2023. godinu i 2,8 posto u 2024. što znači da se niti u idućoj godini inflacija neće smiriti na 2 posto na koliko bi je Europska centralna banka željela vidjeti.
BDP je u prvom tromjesečju 2023. prema preliminarnoj procjeni Eurostata rastao za 0.3 posto u EU i 0,1 posto u europodručju, a u drugom se tromjesečju očekuje nastavak rasta.
Rast europskog gospodarstva posljedica je uspješnog ograničavanja negativnih posljedica ruske ratne agresije na Ukrajinu, a energetska kriza prebrođena je, tvrdi Komisija zahvaljujući diverzifikaciji opskrbe i znatnom padu potrošnje plina. Iako Komisija to ne naglašava, topla zima imala je značajan utjecaj na tu potrošnju. Optimizam oko gospodarskog rasta koji na dnevni red stavlja proljetna prognoza još se malo topi čim mu se doda i dalje visoka inflacija zbog koje će se, kažu u Europskoj komisiji uvjeti financiranja i dalje postrožavati.
“Iako se očekuje da će se Europska centralna banka i druge središnje banke EU-a približiti kraju ciklusa povećanja kamatnih stopa, nedavne turbulencije u financijskom sektoru vjerojatno će povećati pritisak na troškove i jednostavnost pristupa kreditima, usporavajući rast ulaganja, posebno ulaganja u stambene nekretnine”, stav je Komisije.
Rekordno niska nezaposlenost
Iako se inflacija posljednjih mjeseci smanjuje, u prvom tromjesečju tekuće godine zbog naglog usporavanja cijena energije temeljna inflacija (bez energije i neprerađene hrane) ustrajnija je. U ožujku je bila na povijesno najvišoj razini od 7,6 posto, no trebala bi se postupno smanjivati jer profitne marže apsorbiraju veće pritiske na plaće i stroge uvjete financiranja.
Očekuje se da će na godišnjoj osnovi temeljna inflacija u europodručju 2023. u prosjeku iznositi 6,1 %, a zatim pasti na 3,2 % u 2024. i ostati iznad ukupne inflacije u obje godine prognoze.
Kao i do sada tržište rada na kojem je stopa nezaposlenosti u EU na novoj rekordno niskoj razini od 6 posto uz rekordno visoke stope zaposlenosti igra na strani gospodarske otpornosti i ponajviše osigurava ipak zadržan socijalni mir u Europi.
Proljetna prognoza kaže da se ni tu ne očekuju neke osobite promjene, odnosno tržište rada ne bi trebalo pokleknuti jer se ove godine predviđa rast zaposlenosti od 0,5 posto, a u 2024. Od 0,4 posto, dok će stopa nezaposlenosti ostati nešto iznad 6 posto. Europska komisija u svojoj proljetnoj prognozi priznaje da je rast plaća ostao znatno ispod inflacije te da će se zbog toga pritisak na njihov rast nastaviti.
Skupo izbjegavanje inflacije
Trenutačno niske cijene energije motivirale su Europsku komisiju da istakne kako bi to Vladama trebalo omogućiti postupno ukidanje mjera potpore građanima za energiju kako bi se time potaknulo daljnje smanjivanje deficita EU-a sa 3,4 posto BDP-a u 2022. na 3,1 posto u ovoj godini i 2,4 posto u idućoj, 2024. godini.
Predviđa se da će se ukupni udio duga u BDP-u u EU-u stalno smanjivati na manje od 83 % u 2024. (90 % u europodručju), što je i dalje iznad razina prije pandemije.
Europska komisija u svojoj proljetnoj prognozi ističe kako inflacija može kratkoročno pridonijeti poboljšanju javnih financija no smatraju kako će se taj učinak s vremenom vjerojatno smanjiti jer se troškovi otplate duga povećavaju a javni rashodi prilagođavaju višoj razini cijena. Inflacija bi, smatraju mogla i dalje ograničavati kupovnu moć stanovništva, a novi slučajevi financijskog stresa u bankarskom sektoru mogli bi dovesti do pooštravanja standarda kreditiranja.
Iz svega se može zaključiti da će izbjegavanje recesije ove godine za građane i kompanije biti vrlo skupo.
