KOLIKO SMO ZDRAVI Najbolju zdravstvenu skrb imaju Irci, dok naši građani izjavljuju da sustav nije dobar
Na razini EU, u 2021. godini 43 % ljudi u dobi od 65 i više godina koji žive u gradovima izjavilo je da ima dobro ili vrlo dobro zdravstveno stanje. To je 2 postotna boda više od prosjeka svih država na cijelom teritoriju.
Portugalci najmanje zadovoljni svojom skrbi
Odnosno, zdravstvena skrb je nešto bolja u gradovima nego u ruralnim područjima u većini zemalja. Pokazuju to nedavno objavljeni podaci Eurostata o zdravstvenoj skrbi stanovnika Unije.
Najbolju skrb imaju Irci stariji od 65 godina koji žive u gradovima, njih 66 posto prijavilo je da ima dobru ili vrlo dobru zdravstvenu skrb.
Slijedi Švedska s udjelom od 64 posto te Belgija sa 60 posto. Osam članica EU prijavilo je udjele iznad 50%, čiji stanovnici iz gradova u dobi od 65 i više godina imaju dobru ili vrlo dobru zdravstvenu skrb. S druge strane, najmanji udjeli zabilježeni su u Litvi (11%), Latviji (15%) i Portugalu (21%).
Hrvatska je isto pri dnu, tek 25,4 posto starijih stanovnika iz gradova prijavilo je da ima dobru ili jako dobru zdravstvenu zaštitu naspram gotovo 21 posto stanovnika iz ruralnih krajeva.
Preko 47 posto Slovenaca zadovoljno zdravstvom
U susjednoj Sloveniji gotovo dvostruko više ispitanika se je izjasnilo da im je zdravstvena zaštita bolja nego što su to rekli stanovnici naše zemlje. Tako se je preko 47 posto slovenskih građana starijih od 65 godina koji živi u gradovima izjasnilo da im je zdravstvena skrb dobra ili jako dobra, naspram gotovo 41 posto onih koji žive u ruralnim krajevima.
Po pitanju zdravstvene skrbi lošije stojimo i od Rumunjske i Bugarske, gdje se je u gradovima 28, odnosno 31 posto starijih stanovnika izjasnilo da su zadovoljni zdravstvenim uslugama.
Najveća razlika u udjelu starijih ljudi koji žive u gradovima koji navode dobro ili vrlo dobro zdravstveno stanje u usporedbi s nacionalnim prosjekom zabilježena je u Sloveniji (7 postotnih bodova u odnosu na nacionalni prosjek) te Hrvatskoj i Bugarskoj s razlikom od 5 postotnih bodova.
S druge strane, u Luksemburgu, Nizozemskoj i Francuskoj su stanovnici iznad 65 godina zadovoljniji zdravstvenom uslugom u ruralnim krajevima nego u gradovima.
Zanimljivo je kako je nedavna analiza Eurostata pokazala da i što se tiče siromaštva i socijalne isključenosti u nekim razvijenim zemljama postoje manji rizici u ruralnim krajevima nego gradovima.
Siromaštva ima više na selima
Ipak i dalje je i u 2021. godini bila veća za osobe koje žive u ruralnim područjima (22,5 %), a slijede ih oni koji žive u gradovima (21,9 %) te u gradovima i predgrađima (20,8 %). U Rumunjskoj je rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti obuhvatio nešto više od polovice (50,1 %) ruralnog stanovništva, što je bilo 34 postotna boda više od stope za stanovnike koji žive u gradovima.
Slična je situacija bila i u Bugarskoj, gdje je vrhunac od 42,5 % zabilježen među ljudima koji žive u ruralnim područjima, oko 18,1 bodova više od stope za one koji žive u gradovima.
U Hrvatskoj je taj rizik bio 26,8 posto u ruralnim područjima, a 15,6 posto u gradovima.
Najveći udjel ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježen je u ruralnim područjima uglavnom istočnih i južnih država članica EU-a, dok je u nekoliko zapadnih i nordijskih država, koje su ujedno i među najbogatijim članicama, najveći rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježen među onima koji žive u gradovima. Tako je najveći rizik od siromaštva za ljude koji žive u gradovima zabilježen u Austriji (20,6 %), Belgiji (20,4 %) i Španjolskoj (20 %).
U Sloveniji je rizik 13 posto u ruralnim krajevima, a 14,1 posto u gradovima, odnosno također jedna od zemalja gdje se trend mijenja te je veći rizik siromaštva i socijalne isključenosti u gradovima.
