ČETVRTI MJESEC U NIZU Inflacija usporava, ali su cijene hrane i dalje 17,4 posto više nego lani
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku 2023. u odnosu na ožujak 2022. u prosjeku su bile više za 10,7%, dok su u odnosu na veljaču 2023. porasle u prosjeku za 0,9%, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
Tako inflacija usporava već četvrti mjesec zaredom, nakon rekordnih 13,5 posto u prošlogodišnjem studenome. Ipak, za razliku od većine zemalja eurozone, Hrvatska još uvijek ima dvoznamenkastu stopu rasta.
I dok cijene i dalje rastu, na svjetskim tržištima cijene hrane spustile su se u ožujku na najnižu razinu u posljednjih godinu i pol dana. Pada cijena žitarica, biljnih ulja…
Prije neki dan je FAO – agencija UN objavila da su se svjetske cijene hrane spustile u ožujku na najnižu razinu u godinu i pol dana. Pojeftinile su žitarice i biljna ulja. Tako je i indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao u ožujku za 2,8 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost za veljaču, na prosječnih 126,9 bodova, najnižu vrijednost od srpnja 2021.
U svijetu poskupjeli meso i mlijeko
Cijene žitarica pale su za 5,6 posto u odnosu na veljaču, pšenice za 7,1 posto, kukuruza za 4,6 posto, riže za 3,2 posto…
Biljna ulja pojeftinila su 3 posto u odnosu na veljaču, a u odnosu na prošlogodišnji ožujak cijene su im niže za 47,7 posto, zbog obilne ponude i prigušene potražnje.
Porasle su pak cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, šećera, mesa…
No, bez obzira na pad cijena na svjetskoj razini, taj pad još nije dovoljno izražen na pojedinim tržištima.
Podsjetimo se, prema prvim procjenama, inflacija u eurozoni u ožujku pala je na 6,9 posto, a najvišu godišnju stopu inflacije opet su zabilježile baltičke zemlje na čelu s Latvijom gdje je iznosila 17,3 posto, Estonijom s 15,6 posto te Litvom 15,2 posto.
Skupinu s dvoznamenkastim stopama inflacije, mjerene HICP-om, imale su još Slovačka s 14,8 posto, Hrvatska s 10,5 posto te Slovenija s 10,4 posto.
Najmanje skočile cijene alkohola
Prema u ponedjeljak objavljenim podacima DZS-a, promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama hrana i bezalkoholna pića te restorani i hoteli, za 17,4% svaka, pa u skupini stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 14,1%, pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 12,9% , razna dobra i usluge, za 11% , cijene odjeće i obuće porasle su za 9,4 posto, cijene u skupni rekreacija i kultura, za 8 posto, zdravlje, za 6 posto te alkoholna pića i duhan, za 4,9 posto.
Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupini odjeća i obuća, za 10,4% , pa onda hrana i bezalkoholna pića, za 1,3% , restorani i hoteli, za 0,9%, razna dobra i usluge, za 0,8% te zdravlje za 0,3% . S druge strane, pale su cijene u skupinama komunikacija, za 0,5%, rekreacija i kultura, za 0,4% te stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 0,3 posto.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, na godišnjoj razini u prosjeku su bile više za 10,5%, dok su u odnosu na veljaču 2023. u prosjeku bile više za 0,9%.
Inflacija u Njemačkoj 7,4 posto
Prema neki dan objavljenim preliminarnim podacima za ožujak, u Njemačkoj je inflacija znatno oslabila i došla na najnižu razinu u sedam mjeseci, na 7,4 posto s 8,7 posto u veljači.
Nedavno istraživanje Ifo instituta pokazuje da manje njemačkih kompanija nego u prethodnom razdoblju planira povećati cijene, iako je još uvijek veći broj onih koji najavljuju rast cijena.
Ipak, ovakav trend ukazuje na usporavanje inflacije.
