SVE SKUPLJI KREDITI Erste banka prva koja osjetno povećava kamate, uvođenje eura usporilo skok cijene zaduživanja
Europska središnja banka mogla bi ublažiti rast kamatnih stopa, za 0,25 posto u svibnju, umjesto dosadašnjih 0,50 posto piše Reuters. Dosadašnji rast kamata doveo je već do poskupljenja kredita građanima i tvrtkama, a dodatno se i pooštravaju uvjeti kreditiranja.
Sporije dizanje kamata unatoč inflaciji
Najava većih kamata ne zaobilazi ni Hrvatsku, ali zbog učinka uvođenja eura rastu sporije nego u drugim zemljama eurozone. No, isto tako, slabije u domaćim bankama rastu i kamate na depozite. Ovih dana pomak kamate na štednju s dugogodišnje gotovo nule najavila je Erste banka.
ECB je od sredine prošle godine podizao kamatne stope za najmanje pola postotnog boda, što je bilo i najbrži trend rasta u povijesti, a u cilju obuzdavanja inflacije.
No, mnoštvo čimbenika sada govori u prilog pojačanom oprezu, prenosi Reuters iz svojih izvora. Jedan od argumenata za usporavanje podizanja kamata jest i činjenica da kamatna stopa na depozite od tri posto ograničava gospodarski rast.
Naravno, za ključnu odluku trebat će vidjeti podatke o inflaciji za travanj i ECB-ove tromjesečne ankete među bankama o kreditiranju.
U svom govoru u petak 14. travnja na proljetnom zasjedanju MMF-a, šefica ECB-a Christine Lagarde nije dala nikakvu konkretnu najavu nego ponovila da opasnost od pritisaka na rast cijena energije i hrane nisu gotovi.
“Otporna tržišta rada i snažan rast plaća, osobito u naprednim gospodarstvima, sugeriraju da su temeljni inflatorni pritisci i dalje jaki. Budući da se predviđa da će inflacija predugo ostati previsoka, Upravno vijeće ECB-a odlučilo je u ožujku podići ključne kamatne stope ECB-a za 50 baznih bodova, čime je ukupno povećanje od srpnja 2022. doseglo 350 baznih bodova. Ova povećanja naglašavaju našu odlučnost da osiguramo pravovremeni povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od dva posto”, rekla je Lagarde.
Gotovinski krediti s kamatom od 6,4 posto
Rast ključne kamatne stope utjecao je na povećanje rasta kamata građanima i tvrtkama u zemljama eurozone, a već dulje vrijeme ankete pokazuju da su se i pooštrili uvjeti kreditiranja. S druge strane, nakon niza godina stagnacija, unutar eurozone povećavaju se i kamate na depozite.
Kod nas i kamate na kredite i kamate na depozite rastu sporije u odnosu na ostatak eurozone, a ponajprije zbog euro efekta.
Kamate na depozite stagniraju već gotovo 15 godina. Ovih je dana iz Erste banke najavljeno povećanje kamatne stope na novougovorene depozite građana u eurima i dolarima, u prosjeku za jedan postotni bod, a riječ je prvom povećanju od 2009. godine. Kamata će se sada tako kretati od 0,3 do 1,5 posto, dok su sada na svega 0,02 do 0,1 posto.
No od 25. travnja povećavaju se i kamatne stope za sve modele novougovorenih gotovinskih kredita, u prosjeku za 0,7 postotnih bodova.
Tako će standardni modeli gotovinskih kredita imati fiksnu kamatnu stopu u rasponu od 5,9 do 6,4 posto, u odnosu na dosadašnjih 4,99 do 5,49 posto. Oni uz osiguranje otplate, ovisno o rejtingu klijenata, kretat će se u rasponu od 5,2 do 5,7 posto, u odnosu na 4,49 do 4,99 posto, koliko su sada. Gotovinski krediti za umirovljenike imat će fiksnu kamatnu stopu od 5,5 posto, u odnosu na dosadašnjih 4,99 posto.
Euro efekt usporio poskupljenje kredita
Prema podacima HNB-a, u siječnju 2023. prosječna kamatna stopa za eurske stambene kredite iznosila je 2,89 posto, što je rast za 0,32 postotna boda na godišnjoj razini. Prosječna kamatna stopa za nenamjenske i ostale eurske kredite u siječnju je iznosila 5,36 posto što je rast za 0,95 postotnih bodova u odnosu na siječanj 2022. godine.
U veljači se je prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite zadržala na siječanjskoj razini od 2,9 posto, a na gotovinske nenamjenske kredite blago se povećala na 5,6 posto.
Prosječna kamata na oročene depozite koje banke pribavljaju od građana, iznosila je u siječnju 0,15 posto, što je povećanje za 0,7 postotnih bodova u odnosu na siječanj 2022. U veljači je prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene oročene depozite dosegnula 0,5 posto.
Prosjek kamatnih stopa na oročene depozite nefinancijskim poduzećima iznosio je u siječnju 1,29 posto, dok je u veljači poraslo za 15 baznih bodova.
U Hrvatskoj udruzi banaka u nekoliko navrata su rekli da kamate na kredite rastu sporije u domaćim bankama u odnosu na one u eurozoni, a posebno onih izvan eurozone, zbog efekta eura, odnosno veće likvidnosti, smanjenih troškova regulacije i manjeg rizika zemlje. Zbog dobre likvidnosti, bankama se i ne žuri s povećanjem kamata na štednju. Naravno, s jačanjem oštrije monetarne politike ECB-a pritisci na rast kamata bit će veći i na domaćem bankarskom tržištu.
