NOVE PROJEKCIJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE Inflacija će se smiriti, BDP rasti, ali će biti jako teško i skupo doći do kredita
Posljednja analiza Europske središnje banke revidirala je gospodarski rast u ovoj godini naviše, a inflaciju naniže.
Inflacija se smiruje na 5,3 posto
Sa smanjenjem cijene energije smanjuju se i troškovi za velik dio industrija, a nestaju i uska grla u opskrbi. Ipak, veće kamate ECB-a utjecat će na gospodarstvo pa će uz dodatno pooštravanje uvjeta kreditiranja i dodatne rizike kao što je smanjenje fiskalne potpore i rizika opskrbe energijom sljedeće zime opteretiti gospodarstvo u srednjem roku. Projekcije rasta BDP-a revidirane su naviše u ovoj godini, ali manje za sljedeće dvije godine.
Ukupna inflacija je revidirana naniže u odnosu na projekcije iz prosinca, na 5,3 posto u ovoj godini te na 2,9 posto tijekom sljedeće godine i 2,1 posto u 2025. godini.
Očekivanja su stoga da će ove godine rast BDP-a biti 1 posto u odnosu na prošlogodišnjih 3,6 posto, dok bi 2024. i 2025. godine trebao ubrzati na 1,6 posto. Tako je u odnosu na prognoze iz prosinca rast BDP-a revidiran naviše za pola postotnih bodova, ali za sljedeće dvije godine naniže za 0,3, odnosno 0,2 postotna boda.
Također, očekuje se da će realni BDP porasti za 0,1% u prvom tromjesečju 2023. i za 0,3% u drugom tromjesečju (revidirano naviše za 0,2 postotna boda u oba tromjesečja u odnosu na projekcije iz prosinca 2022.).
Pooštravanje uvjeta kreditiranja
Razlog tome je smanjenje uskih grla u opskrbi i nižoj inflaciji te manjoj neizvjesnosti povezanoj s opskrbom energije.
Od druge polovice ove godine predviđa se rast u skladu s povećanjem realnih prihoda i inozemne potražnje, daljnje smanjenje problema uskih grla u opskrbi, poboljšanje povjerenja kao i niža inflacija.
No, postupno smanjenje fiskalnih potpora od strane vlada i pooštreni uvjeti kreditiranja te neizvjesnost energetskog tržišta sljedeće zime bit će rizik zbog kojeg je rast revidiran za sljedeću godinu naniže.
U najnovijoj anketi ECB-a o kreditiranju banaka u europodručju, banke su izvijestile o značajnom daljnjem pooštravanju kreditnih standarda i kreditnih uvjeta za zajmove tvrtkama u četvrtom tromjesečju 2022. To je najveće pooštravanje zabilježeno još od krize državnog duga. Najavili su i daljnje pooštravanje.
Ukidanje subvencija dignut će cijene energije
Energetska inflacija, koja je dosegla vrhunac iznad 40% prošle jeseni, trebala bi postati negativna u drugoj polovici 2023. godine, ali ukidanje fiskalnih mjera imat će negativna utjecaj na oporavak inflacije energije u 2024. godini.
Očekuje se da će se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) početi smanjivati nešto kasnije, jer pritisci su na tom području još uvijek prisutni. Pa se tako prognozira da će inflacija za cijelu ovu godinu biti 5,3 posto, ali prema kraju godine pasti ispod 3 posto i da će se stabilizirati na 2,9% u 2024., prije nego što se dodatno smanji na ciljanu inflaciju od 2% u trećem tromjesečju 2025. uz prosječnu godišnju razinu od 2,1%.
Za razliku od ukupne inflacije, temeljna inflacija, mjerena HICP inflacijom isključujući energiju i hranu, u prosjeku će biti viša 2023. nego 2022., odražavajući zaostale učinke.
U usporedbi s prethodnim projekcijama iz prosinca 2022., ukupna inflacija revidirana je naniže (za 1 postotni bod za 2023., za 0,5 postotnih bodova za 2024. i za 0,2 postotna boda za 2025.).
