USKRSNA POTROŠNJA Jaja poskupjela, šunka malo jeftinija, ali Hrvati ne misle na Uskrsu štedjeti. Sindikati izračunali da košarica od Velikog petka do Uskrsa stoji gotovo 330 eura
Iako inflacija polagano usporava, cijene su znatno veće nego prije godinu dana, ali to neće utjecati na pripremu uskršnjih obroka, pokazuje istraživanje magazina Ja trgovac i agencije Hendal, Inflatorni pritisci na kućni budžet nisu se negativno odrazili na spremnost građana na kupnju namirnica za Uskrs, štoviše, čak i više kućanstava nego lani planira potrošiti više.
Hrvati neće štedjeti na Uskrsu
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u ožujku 2023. u odnosu na ožujak 2022. godinu u prosjeku su bile više za 10,6%, dok su u odnosu na veljaču 2023., prema prvoj procjeni, u prosjeku bile više za 0,8%. Najveći rast na godišnjoj razini opet su imali hrana i piće.
No na pitanje među građanima u istraživanju, planiraju li štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs, dobiveni su optimističniji rezultati nego lani. Naime, ove godine 60 posto građana je izjavilo da planira štedjeti, dok ih je u prošlogodišnjem istraživanju bilo šest posto više.
Dakle, kućanstva neće štedjeti na pripremi uskršnjih doručaka i ručkova. Četiri od pet hrvatskih kućanstava planira pripremiti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak (80 posto ili dva posto više nego za Uskrs u 2022.)
Nabavka namirnica i ove godine najviše će se obavljati u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima, gdje će kupovati 60 posto građana, dok je lani taj udjel bio 63 posto, pokazuje istraživanje. Slijedi domaća, vlastita proizvodnja koja je izvor jela i pića za 17 posto građana (lani 16 posto), dok će na tržnicama nabavku obaviti 12 posto (lani osam posto), te malim prodavaonicama i supermarketima gdje će namirnice kupovati 10 posto građana (lani 11 posto).
Svi će na stolu imati jaja, a više od 80 posto i kuhanu šunku
Ti rezultati pokazuju porast udjela domaće nabavke, bilo da je riječ o vlastitoj proizvodnji (+1,8 posto) ili kupnji proizvoda na tržnicama (+3,7 posto).
Kada je riječ proizvodima koji će se naći na uskrsnom stolu, naravno, kao i svake godine najzastupljenija će biti kuhana jaja, s 97 posto udjela. Neće to omesti niti poskupljenje jaja, čija se cijena trenutačno kreće oko 3 eura i koja su u odnosu na ostale proizvode kod nas, ali i cijeloj EU, imale najveći rast cijena. No kako se bliži Uskrs, tako se i jaja mogu naći na akcijskim cijenama.
Mladi luk će na svom stolu imati 84 posto kućanstava, pokazuje istraživanje, kuhanu šunku 84 posto, dok će oko polovice kućanstava imati hren (56 posto) i rotkvicu (43 posto).
Pinca, sirnica ili pogača će biti na stolu kod trećine kućanstava (33 posto), orahnjača kod njih 27 posto, pečena svinjetina kod 24 posto, pogača kod 21 posto, pečena janjetina kod 20 posto, purica s mlincima kod 17 posto, šunka u kruhu kod 16 posto, a sarma kod 10 posto kućanstava.
Šunka pojeftinila tijekom ožujka, ali je maslac poskupio za 30 centi
Kada je riječ o tome koliko će novca potrošiti pri kupovini namirnica nisu zabilježene neke osobite razlike u odnosu na lani pa će tako ove godine najveći dio kućanstava, njih ukupno 20 posto, trošiti od 50 – 70 eura, a tek nešto manjih 18 posto potrošit će 30 – 40 eura.
Prema podacima kretanja cijena, koje mjesečno provodi DZS za neke proizvode, vidljivo je da su jaja od rujna poskupjela s 2,32 eura na 2,88 eura u veljači, kilogram šunke u ovitku pojeftinio s 10,08 eura na 9,78 eura. Gotovo neophodni maslac za kolače poskupio je u istom razdoblju s 3,22 na 3,54 eura, bijeli šećer s 1,06 na 1,29 eura.
Trenutačno i stranica Kretanje cijena, koju je uspostavilo Ministarstvo gospodarstva, tzv. Bijela lista od nedavno ima uključene sve trgovačke lance, pa se bolje mogu pratiti cijene i odlučiti gdje povoljnije kupiti.
Tako su početkom tjedna već bile uočene akcije na jaja u pojedinim trgovačkim lancima, no i dalje je cijena oko 2,50 eura, isto kao i za maslac na akciji. Cijena kilograma šunke u ovitku, ovisno o proizvođaču, kreće se od 9 do 11 eura, tek je u jednom trgovačkom lancu snižena na blizu 7 eura.
Prema prvim procjenama, u ožujku je i u cijelom euro području inflacija pala, s 8,5 na 6,9 posto na godišnjoj razini. Veću inflaciju od nas imaju Estonija, Latvija, Litva i Slovačka, dok je Slovenija blizu sa stopom od 10,4 posto. Najmanja inflacija procijenjena je u Luksemburgu, 3 posto.
Sindikalna košarica stoji od 100 do gotovo 330 eura
Nezavisni hrvatski sindikati sadržaj blagdanskog stola prate od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka te prigodom praćenja potrošačku košaricu dijele na tri kategorije: skromnu, srednju i bogatiju, kako bi prikazali razlike u mogućnostima uz potrebu građana da imaju primjeren blagdanski stol, u skladu s tradicijom, za razliku od onog uobičajenog, koji imaju tijekom godine.
Sadržaj blagdanskih košarica razlikuje se po vrsti mesa i ribe te uvrštenosti i količini pojedinih kategorija proizvoda, kao što su vrste kolača, slatkiši, grickalice i pića, ali i po kvaliteti i podrijetlu. U bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs kao što su bakalar, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, točnije srdela i sušena lopatica.
Bogatija košarica ove godine iznosi 327,80 € (2469,81 kn), dok ovogodišnja srednja košarica iznosi 203,71 € (1534,85 kn), a skromna košarica ove godine iznosi čak 100,25 € (755,33 kn).
