TROŠI SE SVE MANJE Građani eurozone povukli ručnu pa je potrošnja u odnosu na 2022. pala za 2,3 posto, Hrvati se ne osvrću na krizu i troše više
U siječnju je desezonirani obujam trgovine na malo porastao za 0,3 posto u europodručju i EU u odnosu na prosinac prošle godine, pokazuju objavljeni podaci Eurostata. Isti rast potrošnje bio je u i u Hrvatskoj. Podsjetimo se, u prosincu je zabilježen pad potrošnje, za 1,7 posto u europodručju i 1,6 posto u EU.
Na godišnjoj razini potrošnja je manja za 2,3 posto u eurozoni i 2,2 posto u EU. U Hrvatskoj je zabilježen rast od 1,1 posto.
Troši se 5 posto manje na hranu
U europodručju rast od 1,8 posto na mjesečnoj razini imala je potrošnja hrane, pića i duhana, neprehrambeni proizvodi 0,8 posto dok je kod motornih goriva potrošnja smanjena za 1,5 posto. I u EU je potrošnja hrane imala rast od 1,8 posto, neprehrambeni proizvodi 1,1 posto te je potrošnja u kategoriji motorna goriva bila manja za 2,1 posto.
Najveći rast potrošnje zabilježen je u u Nizozemskoj (+4,9%) pa Luksemburgu (+4,6%) i Sloveniji (+4,1%). Najveći pad je bio u Austriji (-9,8%), Slovačkoj (-1,4%) i Mađarskoj (-0,6%).
U usporedi sa siječnjem 2022. godine obujam trgovine na malo u europodručju smanjen je za 5 posto u kategoriji hrana, piće i duhana, 1 posto za neprehrambene proizvode, dok je za motorna goriva porastao za 5,4%. U EU je obujam trgovine na malo smanjen za 4,7% za hranu, piće i duhan te za 1% za neprehrambenu robu dok je za motorna goriva porastao 5,6%.
Među državama članicama za koje su podaci dostupni najveći godišnji pad ukupnog obujma trgovine na malo zabilježeni su u Belgiji (-8,9%), Njemačkoj (-6,8%), Danskoj i Švedskoj (obje -5,8%). Najviše porast je zabilježen u Sloveniji (+18,5%), Rumunjskoj (+5,8%) i Malti (+5,7%).
Objavljeni podaci Eurostata nisu obuhvatili našu zemlju, koja je s podacima o potrošnji izašla par dana kasnije.
Nominalni promet veći je za 15,4 posto na godišnjoj razini
Tako su podaci DZS-a pokazali da je u siječnju potrošnja porasla za 0,3 posto u usporedbi s prosincem prošle godine te 1,1 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj.
Na mjesečnoj razini promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima porastao je za 0,9%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) porastao za 1,2%.
U usporedbi sa siječnjem 2022. rast prometa od trgovine na malo za 9,9% ostvarili su poslovni subjekti kojima je pretežna djelatnost izvan trgovine na malo. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 0,1%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 0,2%.
Prema izvornim indeksima, nominalan promet veći je za 15,4% u odnosu na siječanj 2022.
‘Na povratak pozitivnim kretanjima upućuju i pokazatelji pouzdanja potrošača koji su u veljači zabilježili poboljšanje u odnosu na siječanj. Pozitiva realna promjena u siječnju rezultat je i blagog popuštanja inflatornih pritisaka koji su se u siječnju spustili na 12,7% godišnje. Istovremeno, razmjerno otporno tržište rada i štednja akumulirana iz prethodnih razdoblja ublažavaju prelijevanje većih negativnih učinaka. Iako u ovoj godini prevladavaju negativni ekonomski izgledi, na razini cijele 2023. godine očekujemo (skroman) pozitivan doprinos osobne potrošnje ukupnom gospodarskom rastu.’ – prokomentirali su analitičari Raiffeisen banke.
