TKO NAJVIŠE ŠTRAJKA U EUROZONI Francuzi na štrajkanje izgube deset puta više radnih dana od Nijemaca
Francuzi već danima štrajkaju protiv mirovinske reforme pri čemu su prosvjedi prerasli u nasilne obračune policije i građana te nerede na ulicama diljem gradova te zemlje. Ne žele prihvatiti nastojanje Emmanuela Macrona da se godina odlaska u mirovinu sa 62 poveća na 64. Za Francuze je to ogroman problem iako većina Europske Unije razmatra dizanje granice odlaska u mirovinu na 67. godinu života, a građanima Europske Unije normalno je u mirovinu odlaziti s 65 godina.
Njemački sindikati biraju pritisak pa dogovor bez nereda
Hrvatska je doživjela prosvjed liječnika koji inzistiraju na većim primanjima i zdravstvenoj reformi koja bi dovela do boljih radnih uvjeta i kvalitetnije opreme u zdravstvenom sustavu.
Njemački poštari su dobili dvoznamenkasto povećanje plaća nakon što je 86 posto od 160 tisuća zaposlenika Njemačke pošte izglasalo štrajk na neodređeno vrijeme ne udovolji li se njihovim zahtjevima. Kako bi ih se odvratilo od štrajka ponuđena im je jednokratna isplata od 3 tisuće eura tijekom idućih 15 mjeseci te rast mjesečne plaće za 340 eura od 1. travnja 2024. godine.
Plaće njemačkih radnika u Pošti tako će rasti u prosjeku 11,5 posto, a one najniže i za više od 20 posto.
Tako su Nijemci potvrdili svoju opredijeljenost suzbijanju štrajkova brzim dogovorom uprave sa sindikatima.
Zemlja s najmanje izgubljenih radnih dana zbog štrajka
Njemačka je prema nedavno objavljenim podacima Europskog sindikalnog instituta (ETUI) među zemljama u kojima je zbog štrajkova radnika izgubljeno najmanje radnih dana, po svega prosječno 13 godišnje na tisuću zaposlenika između 2000. i 2009. godine i između 2020. i 2021., dok je između 2010. i 2019. zbog štrajkova izgubljeno svega nešto više dana, prosječno godišnje 17.
Za razliku od zaposlenika Pošte koji neće štrajkati, u sjevernoj Njemačkoj je prije dva tjedna bio aktualan štrajk osoblja u zračnim lukama zbog čega se otkazalo stotine što dolaznih što odlaznih letova iz Berlina, Hamburga, Hanovera i Bremena. Samo je u Berlin Brandenburg zračnoj luci, kako je izvijestio Washington Post otkazano 200 odlaznih letova što je pogodilo 27 tisuća putnika. Aerodromsko osoblje već traži bolje uvjete rada i veće plaće, a Reuters je zabilježio kako bi ponuda radnicima Pošte mogla biti presedan za sindikate u drugim velikim sektorima u Europi poput metalnog, kemijskog i farmaceutskog koji su nedavno pristali na rast plaća značajno manji od inflacije.
Štrajkove u Njemačkoj organizira sindikat Verdi, a glavni razlog je životni standard građana kojima je su potrošačke cijene u veljači 2023. rasle 9,3 posto kako je objavio Reuters, a prosječna plaća u Njemačkoj je u posljednjih godinu dana porasla prema podacima Financial Timesa 3,5 posto.
Štrajkati vole i Španjolci
U istom tom tjednu a i danas kada se priprema najveći štrajk u Francuskoj radnici željeznice štrajkali su u znak prosvjeda protiv mirovinske reforme koju predsjednik Emmanuel Macron opetovano pokušava provesti i njome propisati Francuzima obvezan rad do 64. umjesto do 62. godine života.
Većina Francuza ne odobrava reformu, a štrajk je doveo do otežane isporuke energenata i nastavlja se nakon što je reforma prošla u Senatu. Francuski mediji izvještavaju da su prosvjedi protiv reforme i štrajk značajno slabiji nego ranije, no Francuzi su ozbiljniji štrajkaši od Nijemaca. Prema podacima Europskog sindikalnog instituta u usporedbi s Nijemcima zbog štrajka gube gotovo 10 puta više radnih dana. Na tisuću zaposlenika u Francuskoj je prema podacima Europskog sindikalnog instituta prosječno godišnje izgubljeno 127 radnih dana u razdoblju od 2000. do 2009., 128 dana rada izgubljeno je prosječno godišnje između 2010.i 2019., te 79 dana između 2020. i 2021. godine.
Francuzi su ti koji su u eurozoni najviše radnih dana gubili na štrajkove u ovom tisućljeću, a Španjolci su štrajkali više od njih od 2000. do 2009. godine, prosječno 153 radna dana na 1000 zaposlenika. U bližoj nam prošlosti Španjolci su na štrajk gubili značajno manje, prosječno 49 dana na 1000 zaposlenika između 2010. i 2019. godine, te prosječno 30 dana između 2020. i 2021. godine.
Baš kao i u Njemačkoj štrajkalo je i 17 španjolskih aerodroma u razdoblju od 27. veljače do 13. travnja.
Zahtjevi za rastom plaća povećat će broj štrajkova
U Hrvatskoj je u subotu 18. ožujka održan prosvjed liječnika budući da je 97 posto njih nezadovoljno svojih radno pravnim statusom. U fokusu su ovaj put liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji su, smatraju potplaćeni, a među najvažnijim zahtjevima je onaj da se budućnost radnih i materijalnih prava liječnika izdvoji u poseban zakon kako o njoj ne bi odlučivali ostali radnici u zdravstvu poput primjerice medicinskih sestara.
Europski sindikalni institut u svojem istraživanju nema podatke o prosječnim danima štrajkanja u Hrvatskoj. Prema podacima te organizacije u posljednje dvije godine za koje postoje podaci, između 2020. i 2021. uz Francuze najviše su dana štrajkajući na 1000 stanovnika izgubili u Belgiji 57, Danskoj i Finskoj, po 49, a najmanje u Austriji, svega prosječno jedan dan na 1000 stanovnika ili u Švedskoj i Poljskoj niti jedan dan.
Gledajući dva desetljeća aktualnog milenija rekorderi u danima izgubljenim na štrajk su radnici Cipra u razdoblju od 2010. do 2019. godine kada su na 1000 radnika zbog štrajka izgubili prosječno 275 radnih dana godišnje. Među učestalije štrajkaše ubrajaju se Francuzi, Danci, Belgijanci i Finci dok se najmanje sklone štrajkanju ubrajaju Šveđani i Portugalci.
Ekonomski stručnjaci se pribojavaju da će uz visoku i stabilnu zaposlenost u eurozoni zahtjevi za rastom plaća popraćeni prijetnjom štrajkovima održavati inflaciju i dalje visokom što će tjerati Europsku centralnu banku da visokima održava i kamatne stope.
